Podijeli članak

U povodu stote obljetnice rođenja hercegovačkog misionara fra Blage Brkića Organizacijski odbor pripremio je duhovno-kulturni program u Rasnu, rodnoj župi ovog jednostavnog i poniznog franjevca.
 
U nedjelju, 1. ožujka 2020. svečano misno slavlje u 11 sati u crkvi sv. Franje Asiškog predvodit će mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski biskup msgr. Ratko Perić.
 
U spomen na ovu važnu obljetnicu na rodnoj kući fra Blage bit će postavljena spomen ploča s njegovim likom, medaljon, odljevak u bronci, rad akademskog kipara Stjepana Skoke. Hrvatska pošta Mostar izradit će i prigodnu marku, a bit će tiskano i II. izdanje knjige Razgovor s Bogom. Planirana je i izložba fotografija te Svetog Pisma na kiluba jeziku.
 
Organizatori svečanosti su Hercegovačka franjevačka provincija, Sveučilište u Mostaru, Hrvatsko društvo čuvara baštine i Matica hrvatska ogranak Široki Brijeg.
 
Posjetimo, fra Blago Brkić bio je prvi hercegovački franjevac koji je stupio na afričko tlo. Bilo je to 1968. godine. U Kongu je kao misionar proveo 25 godina. Pridonio je širenju vjere i kulturi naroda govornika jezika kilube time što je sa suradnicima na kiluba jezik preveo Bibliju. Na istome je jeziku priredio brojne druge liturgijske knjige. Priredio je molitvenik za vjernike, te upute katehistima, Dječje Sveto pismo, te knjige “Bog naš otac”, “Krist naš brat”, “Naša kršćanska obitelj” i “Rasti u Kristu”. S mukom je učio jezik kilubu.
 
Nije ga išlo i već je odlučio napustiti misije, no šećući prirodom shvatio je da je zapamtio ono što je jučer učio i već isti dan naučio je Očenaš na tom novom jeziku. Bio je na čelu prevoditeljske skupine Svetog Pisma na kiluba jezik, koju je sam okupio i vodio njezin rad. Na navjestiteljskim putovanjima zarazio se težim oblikom malarije, malarije cerebralis, od koje oboljeli ili umru ili polude a rijetki ozdrave. No fra Blago je ozdravio. Ipak nakon preboljene bolesti nije više mogao podnositi jake tjelesne napore. Nije htio otići iz misija što prije, nego je htio prevesti Sveto Pismo na domaći jezik.
 
Od 1994. godine je živio u samostanu na Širokom Brijegu, u kojem je boravio sve do smrti. Napisao je knjigu “Od Hercegovine do Konga”, objavljenu 2003. godine. Po njoj je Laudato TV u režiji Nade Prkačin snimila dokumentarni film Od Hercegovine do Konga 2018. godine.
 
Umro je u Širokom Brijegu 26. kolovoza 2009. u 90. godini života, 73. godini redovništva i 67. godini svećeništva. Pokopan je na groblju Mekovcu na Širokom Brijegu.
 
PROGRAM
 
Rasno, nedjelja, 1. ožujka 2020.
 
10:15 sati - Otkrivanje spomen-ploče na fra Blaginoj rodnoj kući na Rasnu, zaselak Njive,
(rad kipara Stjepana Skoke)
 
11:00 sati - Sv. misa u župnoj crkvi sv. Franje na Rasnu
(predvodi biskup mons. dr. Ratko Perić)
 
12:00 - 12:45 sati – Predavanja na temu fra Blagina života i djela
 
- fra Miljenko Šteko, Hercegovačka franjevačka provincija, pozdravni govor
- prof. dr. Ivo Čolak, Sveučilište u Mostaru, pozdravni govor
- dr. fra Jozo Sopta, predsjednik Organizacijskog odbora – „Fra Blagin životopis i predstavljanje drugoga izdanja knjige Razgovor s Bogom“
- fra Filip Sučić – „Fra Blago kao prevoditelj“
- fra Ante Kutleša – „Fra Blago kao misionar“
- predstavnik HP Mostar, predstavljanje i uručenje poštanske marke
 
12:45 sati – Izložba fotografija, Biblije i ostalih fra Blaginih djela, župna dvorana
 
12:45 - Druženje kod crkve na Rasnu
 
Organizatori:
 
Hercegovačka franjevačka provincija
Sveučilište u Mostaru
Hrvatsko društvo čuvara baštine
Matica hrvatska ogranak Široki Brijeg
 
Fra Blago je rođen 1. ožujka 1920. u Rasnu od roditelja Ivana i Ive r. Škrobo. Primivši ime Jozo, kršten je 2. ožujka 1920. u župnoj crkvi u Rasnu. Prva četiri razreda osmogodišnje škole pohađao jeu Rasnu (1927.-1931.) a na Širokom Brijegu ostala četiri razreda (1931.-1935.) i srednju školu (1935.-1940.).
Studij filozofije i teologiju studirao je  za vrijeme rata  na Humcu (1940.-1942.), u Mostaru (1942.-1944.) potom u Veljacima, na Čitluku, Sarajevu i Zagrebu. 
 
Franjevački habit obukao je 11. srpnja 1937. Na Humcu gdje je proveo u novicijatu do 12. srpnja 1938. godine. Jednostavne zavjete dao je 12. srpnja 1938. na Humcu pred fra Matom Čuturom, provincijalom, a svečane 12. srpnja 1941. na Humcu, pred fra Krešom Pandžićem, provincijalom. Službu đakonata primio na Veliku Gospu, 15. kolovoza 1943., a svećenički red 22. kolovoza iste godine u Mostaru po rukama biskupa dr. Petra Čule. Službu duhovnoga  pomoćnika vršio je u Cerniku (1945.-1946.), Drinovcima (1946.), na Čerinu (1948.), u Tomislavgradu (1948.-1950.). 
 
Potom je župnikovao u Rakitnu (1950.-1954.), Ružićima (1956.-1964.) te u Grudama (1964.-1966.). Ponovno dolazi za župnika u Ružiće 1966. gdje ostaje do svibnja 1968. godine. Nakon toga, 17. rujna 1968. djeluje kao misionar u Kongu do 1993. godine kada se vraća u rodnu Hercegovinu u samostan na Široki Brijeg, gdje je primio službu duhovnoga pomoćnika (1994.) koju je vršio sve do odlaska na liječenje u Zagreb 2009. godine. Kao misionar, uvidjevši potrebe mlade afričke Crkve, okupio je ekipu prevoditelja te zajedno s njima preveo potrebne knjige na kiluba jezik: Sveto Pismo, Sveto Pismo za djecu, Bog naš otac, Krist naš brat, Naša kršćanska obitelj, Rasti u Kristu. Na istom jeziku objavio je Molitvenik i Upute  katehistima. Na hrvatskom je izdao Razgovor s Bogom te Od Hercegovine do Konga.
 
Fra Blago je preminuo 26. kolovoza 2009., u širokobriješkom samostanu, u 90. godini života, 73. godini redovništva i 67. godini svećeništva.
 
Fra Blagine svećeničke i  redovničke vrline su pobožnost protkana molitvom, evanđeoski žar potvrđen misionarskim 25-godišnjim radom u dalekoj Africi, te  jednostavnost koju je nastojao proživljavati po uzoru na sv. Franju.