Građani RS koji planiraju podizati kredite uz osiguranje s jamcima ubuduće će prije apliciranja za zajam morati sklopiti ugovor sa jamcem i primjerak dostaviti banci uz već standardno traženu dokumentaciju.

To je propisano izmjenama Zakona o bankama, koje su stupile na snagu 1. prosinca prošle godine, a koje će banke u RS, zbog utvrđenog prelaznog perioda za usklađivanje akata, morati početi primjenjivati najkasnije od 1. lipnja  ove godine.

Financijski analitičari ukazuju da će zahtijevani ugovor između dužnika i jamca smanjiti dosadašnje kreditne zlouporabe na štetu jamaca, ali će, sa druge strane, dužnicima usložiti i poskupjeti podizanje zajma zbog potrebne notarske ovjere.

U praksi će stoga biti moguća i situacija da jamac od dužnika zahtijeva hipotekarno ili drugo osiguranje svoje garancije za otplatu kredita.

Bankari ističu da će nove procedure stoga dugoročno utjecati  na smanjenje ponude dosadašnjih dominantnih kredita uz osiguranje jamaca u korist zajmova sa sudjelovanjem i s drugim kolateralom.

Vladimir Rudić, ombudsman za bankarski sustav RS, ukazao je da nova legislativa ima za cilj povećanje zaštite korisnika financijskih usluga, jer je protekli period pokazao mnoštvo devijacija na relaciji banka - korisnik kredita - jamac.

Kao ostale značajne novine zakona navodi to što će novčane obveze iz kreditnog ugovora ubuduće morati biti određene ili odredive na način da je kreditni korisnik može lako izračunati. Tako su promjenjivi elementi u ugovoru definirani kao oni koji se službeno objavljuju, poput referentne kamatne stope, indeksa potrošačkih cijena i drugih, na koje ne utječe  jednostrana volja jedne od ugovornih strana.

"Dakle, u ugovorima više neće stajati odredba da korisnik svojim potpisom prihvata sve buduće izmjene i dopune akata banke u kojima oni reguliraju  razne naknade", naglašava Rudić.

On, također, navodi da će banka prije odobravanja kredita, sve strane u postupku morati upoznati s podacima prikupljenim prilikom ocjene kreditne sposobnosti klijenta, ukoliko se s tim složi osoba čiji se podaci objavljuju.

"Ako onaj ko je aplicirao za kredit ne želi dati suglasnost da banka jamca upozna s njegovom kreditnom povijesti, jamcu odmah treba biti jasno da je riječ o nepouzdanom dužniku", kazao je Rudić za Nezavisne novine.

Jovica Cvjetković, predsjednik Udruge za zaštitu žiranata u BiH, ocijenio je da će nova zakonska rješenja biti vrlo korisna za buduće korisnike financijskih usluga, a posebice  jamaca, koji će izbjeći zamke tuđih zlouporaba u koje su do sada upadali.

"Većina odredaba zakona dopunjena je iz već postojećih odluka Agencije za bankarstvo. Banke su morale postupati i po tim odlukama, ali je kod nas praksa pokazala da se podzakonski akti baš i ne poštuju, pa se to moralo pretočiti u zakonska rješenja sa propisanim visokim kaznama u slučaju nepoštivanja zakona", istakao je Cvjetković.

Milan Radović, član Upravnog odbora Udruženja banaka BiH i direktor Nove banke Banjaluka, izjavio je da je ta banka svojih 270 akata na nekoliko tisuća  stranica uskladila s novim zakonom čija primjena počinje 1. ožujka.

"Banke su iznijele niz primjedaba na zakon, ali je on usvojen u formi u kakvoj jeste i mi nemamo druge nego da idemo u njegovu primjenu. Moguće je da će dodatne procedure odužiti postupak odobravanja kredita, dok će za korisnika kredita, naravno, biti skuplje ako prije toga kod notara bude morao ovjeravati ugovor sa jamcom", kazao je Radović.

On vjeruje da će usložnjene procedure vremenom primorati banke da postupno iz ponude izbacuju kredite sa osiguranjem uz jamca, umjesto kojih će od dužnika tražiti vlastito sudjelovanje  u iznosu od 20 do 30 posto.

Ombudsman okončao 15 postupaka

Ombudsman za bankarski sustav RS je od početka rada do kraja prošle godine zaprimio ukupno 56 prigovora i obavještenja u vezi s poslovanjem financijskih organizacija, od čega se više od 90 posto odnosi na postupanje banaka.

Prema prezentiranim  podacima, ombudsman je završio 15 postupaka, od čega je bilo šest osnovanih prigovora korisnika, pet neosnovanih, u tri slučaja su podnositelji  zahtjeva odustali od prigovora, dok je u jednom predmetu financijska kuća odbila prijedlog korisnika za mirno posredovanje.

Najveći broj prigovora korisnika financijskih usluga odnosio se na kreditne poslove, a najčešći predmet prigovora bio je način obračuna i promjene ugovorene kamatne stope na kredite u otplati, zatim neobavještavanje i neadekvatno obavještavanje korisnika o promjenama uslova u otplati kredita, pravilnost ugovaranja i određivanja zateznih kamata, te pitanja mjeničnog prava i određivanje naknada za prijevremenu otplatu kredita.

"Sve su to meritorna pitanja u kojima objektivno ne može doći do posredovanja, već će se morati rješavati sudskim putem s obzirom na to da se utvrđuje imovinsko-pravna šteta. Osobno postupam po tim prigovorima, ali je opredjeljenje banaka da to prepusti sudovima", kazao je Rudić.