Teme BiH

17.09.2018 10:33    Teme BiH   RTRS: Šta hoće Davor Dragičević koji je uredno obrijan, ošišan, dotjeran i bez trunke emocije?! ‘‘Šta hoće Davor Dragičević koji je uredno obrijan, ošišan i dotjeran i bez trunke emocije. . . ‘‘, počinje tekst portal ‘‘Infosrpska‘‘, a prenosi SRNA i Javni servis Republike Srpske (RTRS).
13.09.2018 12:45    Teme BiH   ​U HNŽ-u liječnici propisali skoro 100 000 kutija antibiotika za godinu dana Koliko vas još uvijek uzima antibiotike na svoju ruku, odnosno, bez savjeta liječnika? Nažalost, istraživanja pokazuju kako veliki broj ljudi i dalje sam sebi određuje terapiju, što je u velikom broju slučajeva kontraproduktivno.
08.09.2018 11:20    Teme BiH   ​Mandić: Grabovica je pravi primjer etničkog čišćenja pod Armijom BiH Zločini Armije BiH nad civilima hrvatske nacionalnosti u selu Grabovica, dogodio se 8. i 9. rujna 1993. godine u sklopu napadne operacije Armije BiH poznate pod nazivom “Neretva ’93”.
05.09.2018 23:00    Teme BiH   ​Od posljedica pušenja u BiH svaki dan umre 25 ljudi Bosna i Hercegovina je među prvih 20 država na planetu po konzumiranju duhanskih proizvoda, podaci su Tobacco Atlasa (TA), organizacije koja prati potrošnju ove vrste proizvoda u svijetu, piše Večernji list BiH. U BiH godišnje se ispuši 1767 cigareta po glavi stanovnika, a nešto malo manje od 50 posto ukupnog stanovništva BiH registrirani su pušači. Među njima je i najmanje 3000 djece do 14 godina, odnosno 1,72 posto pušača u Bosni i Hercegovini djeca su od 10 do 14 godina.
05.09.2018 08:27    Teme BiH   ​Vicka Ivanković – Mijatović: Događanja u Međugorju promijenit će svijet Brojni međugorski hodočasnici pamte vidjelicu Vicku Ivanković-Mijatović kao toplu, blisku, prisnu djevojku, koja svjedoči o susretima s Blaženom Djevicom Marijom u staroj roditeljskoj plavo obojenoj kući, ponedjeljkom podno Brda ukazanja.
28.08.2018 08:40    Teme BiH   ​Fra Mario Knezović: Posušje spomenikom ne slavi ustaštvo, nego BiH i Hrvatsku Fra Mario Knezović demantirao je medijske napise kako se kod Posušja postavlja spomenuk u obliku Velike Hrvatske, pri tom kazavši kako su svi oni koji su objavili takvu vijest zapravo negirali međunarodno priznate granice izmeđuz BiH i Hrvatske.
27.08.2018 12:52    Teme BiH   ​Slučaj iz Drvenika vruća tema u BiH: Htjeli ste rezervirati mjesto na plaži, toga kod nas nema! Trenutno se nalazim u Drveniku na ljetovanju sa svojom bebom od devet mjeseci i sa sestrom i njenom kćerkom.
24.08.2018 14:40    Teme BiH   ​46 godina od ubojstva obitelji Stjepana Ševe – za ovaj zločin nitko nije odgovarao Na današnji dan, 24. kolovoza 1972. godine dok su boravili na ljetnom odmoru u Italiji suradnik UDBA-e svirepo je likvidirao hrvatskog emigranta Stjepana Ševu, njegovu ženu Tatjanu i pokćerku Rosemarie koja je imala samo 9 godina.
24.08.2018 12:48    Teme BiH   ​LUJANOVIĆ ZA NAŠU TV: 'Žrtve nisu dočekale pravdu, a sada ih se ne smije ni spominjati' Sinoćnja gošća Maria Vrankića u talk showu “Dobar, loš, zao” bila je mlada novinarka portala Dnevnik.ba, koja je ovih dana bila izložena velikim prijetnjama putem društvenih mreža.
21.08.2018 20:05    Teme BiH   ​Izgubili smo bitku za povratak. Hoćemo li i onu za opstanak?! Stotine milijuna uložene su u BiH kako bi se obnovilo i izgradilo ratom porušene kuće, crkve, samostane..Nejasni su i kriteriji kako se i komu pomagalo. Oni što su bili nenametljivi još uvijek na svojoj zemlji obilaze ruševine.
12.08.2018 12:05    Teme BiH   Kako zaštititi djecu od vršnjačkog nasilja: Začarani krug Vršnjačko nasilje česta je pojava među osnovcima i srednjoškolcima. Žrtve nasilja često o tome ne govore iz straha od odmazde. Mogu li institucije pomoći? Ovaj loš trend u Bosni i Hercegovini znatan porast blježi u poslijeratnom razdoblju čemu su uveliko doprinijele promjene životnih navika. Kako ističe učiteljica Altijana Alić, magistrica odgojnih znanosti, koja je radno angažirana u Osnovnoj školi "Safvet beg Bašagić", osamdesetih i devedesetih djeca su prije svega doživljavala veći autoritet roditelja. "U vrijeme kada sam se ja školovala nisam smjela doći kući i reći da sam napravila neki problem. Roditelji nikada u drugom nisu tražili krivca, danas je to često drugačije. Uostalom, moji roditelji su radili do 15 sati, a nakon toga su bili posvećeni djeci. Mi sada imamo jednu iskrivljenu sliku društva u cjelini," govori Alić za Radiosarajevo.ba. Ističe da su u rješavanju problema vršnjačkog nasilja, s jedne strane, roditelji koji brane nasilno dijete od njega samoga neprihvatajući činjenicu da njegovo ponašanje izlazi iz normi, dok su, s druge strane roditelji žrtava nasilja kojima su, zbog slabih mehanizima od zaštite skoro svezane ruke. Pedagozi i nastavnici, koliko je u njihovoj moći, pokušavaju raditi na dijalogu, a što je još važnije, prevenciji situacija s kojima nerijetko teško izlaze na kraj. Roditelji, pak, tvrde da se nasilje događa u svakom razredu. „Najgore je što su djeca, roditelji i nastavnici navikli na to, ponašaju se kao da je to nešto što se podrazumijeva. Na roditeljskom sastanku često se može čuti opravdanje da se djeca samo malo naguravaju, te da je to normalno za njihovu dob. Ne bih se složio s tim jer je to ugrožavanje slobode pojedinca. Naš sin je dvije godine bio žrtva takvih "naguravanja" da bi na kraju završio na podu školskog hodnika dok ga je nasilnik cipelario. Sve vrijeme škola nije mogla sankcionirati počinitelja osim da mu snize vladanje. Na kraju nam je jedino preostalo da odemo u policiju," ispričao je za Radiosarajevo.ba otac čiji je identitet poznat redakciji. Da pojasnimo, nakon uočavanja vršnjačkog nasilja roditelji ili svjedok slučaj trebaju prijaviti razrednom nastavniku koji dalje u suradnji s pedagogom, psihologom i ravnateljem škole poduzima predviđene korake, a to je prije svega uspostavljanje komunikacije s djecom i i njihovim roditeljima. Treba reagirati odmah Komunikacija je ključna, ističe za naš portal Muamer Tinjak, doktor pedagoških znanosti koji je sve do nedavno obavljao funkciju ravnatelja Osnovne škole "Aleksa Šantić" u sarajevskoj općini Novi grad. „Ne smije se čekati. Događalo se da imamo neki problem i da roditelj kaže: Znate to se događa već duže vrijeme, ali nismo ništa govorili. Treba reagirati odmah, kako bi se problem odmah i rješavao. Postoje smijernice u postupanjima nasilja nakon kojih se pristupa jednoj vrsti savjetovanja, gdje se pozivaju roditelji i jedni i drugi, zatim i djeca pa se u prisustvu roditelja razgovara s njima, dok se ne dođe do rješenja. Treba nastojati da se izmire i ostanu u kolegijalnim odnosima. Ako to ne može obično se sugerira roditeljima da prebace dijete u drugo odjeljenje, a roditelji to često shvate kao poražavajuće. Međutim, škola ne može to uraditi sama, ona postupa prema zahtjevu roditelja,“ pojašnjava Tinjak. Policija u zajednici Ukoliko ne postoji verbalna komunikacija potrebno je primjeniti druge procedure. „To su obraćanja institucijama, Centaru za socijalni rad i policijskoj upravi. U policijskoj upravi postoji odjel Policija u zajednici, čiji su pripadnici educirani za rad s djecom osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta. Mislim da po zakonu samo oni i mogu razgovarati s roditeljima i djecom. U školi „Aleksa Šantić“ dosta smo koristili upravo stručnjake iz policije koji su radili na edukaciji učenika kroz odjeljensku zajednicu ili ako smo osjetili potrebu u određenom odjeljenju gdje su narušeni odnosi,“ dodaje Tinjak. Poseban problem nastaje u trenutku kada vršnjačko nasilje ne biva riješeno u školskim okvirima, odnosno kada se pomoć zatraži od nadležnih institucija, tvrdi Altijana Alić. Kaže da posljednjih godina po pitanju ovog problema nema značajnih promjena. „Naravno da su svezane ruke i nama i roditeljima jer nemamo dobru suradnju s institucijama koje bi trebale napraviti pravi korak kada se takva stvar dogode. Nama su dati samo određeni obrasci koje mi ispunjavamao do besvijesti i kada zatražimo pomoć institucija, onda to traje još duže. Centar za socijani rad prva je adresa na koju se učitelji i nastavnici osnovnih škola javljaju kada imaju neki problem. No, tu nemamo povratnu informaciju, odnosno imate je samo ako je dio menadžmenta škole u dobrim odnosima sa nekim iz instutucije Centra za socijalni rad. U suprotnom se toliko čeka da taj problem ili eskalira ili se zaboravi", otvoreno za Radiosarajevo.ba govori Alić. Nerijetko se javlja i problem s roditeljima koji ne žele prihvatiti činjenicu da je njihovo dijete počinitelj vršnjačkog nasilja. „Kao škola mi na prevenciji činimo sve što možemo, ali imamo problem i s roditeljima koji to neće da prihvate. Negdje oko 80 posto roditelja neće prihvatiti kada im skrenete pažnju na ponašanje njihovog djeteta, a ne mora to odmah biti nasilje. Oni zauzimaju stav da to nije njihovo dijete ili da je izazvano nečim. Uvijek je netko drugi kriv, pa ako nitko drugi, onda učitelj koji "ne voli" njihovo dijete. Po nekom redoslijedu, najprije se obraćaju učitelju ili pedagogu škole. Pokušavamo prvo razgovorom pronaći rješenje. Međutim, to nije uvijek moguće, kao što sam već spomenula. Čak i kada im date činjenično stanje roditelji su obično ljuti. Inače, mehanizam zaštite svodi se na sniženje vladanja na vrlodobro, dobro i tako redom, a zatim premještaj u druge razrede, te premještaj u drugu školu. Osobno se s tim ne slažem jer smatram da nismo riješili problem ako smo prebacili dijete u drugu školu,“ ističe Alić. Za to vrijeme počinitelji i žrtve nasilja uglavnom sjede „zajedno“ u klupama. „Nitko ne smije biti ravnodušan prema bilo kojoj vrsti nasilja bilo da se radi o verbalnom, fizičkom, psihičkom nasilju jer ono ostavlja posljedice i trenutno i dugoročno. Trenutno to su psihosomatske posljedice koje se održavaju na san djeteta, ponašanje, jelo, a dugoročno posljedice koje ostavljaju trag u njegovoj osobnosti i odnosu prema drugima,“ dodaje Tinjak koji kao i Alić smatra da se puno više treba raditi na preventivnom djelovanju. Nastavnici, podsjeća, u opisu svoga poziva imaju i odgojnu ulogu. Prevencija nasilja „Ono što je prije svega potrebno jeste preventivna edukacija učenika. O tome treba stalno pričati jer nastavnik može da djeluje i kao odgajatelj što on i jeste istovremeno. To su sve obrazovni ciljevi. Svi trebaju biti fokusirani na to da pomognu da ne dođe do nasilja. Drugo, veoma važna karika je obitelj. Ukoliko postoji kvalitetna suradnja između obitelji i škole većina problema može se spriječi. Ako ne postoji dobra suradnja, odnosno ako postoji neka vrsta optuživanja i prebacivanja krivice između učitelja i nastavnika, problem se nikada neće riješiti,“ konstatira Tinjak. Neophodnost zdrave komunikacije, posebno one između staratelja i djece, od velike je važnosti i za roditelja koji je izrazio spremnost da svojim iskustvom doprinese ovoj temi. On upozorava roditelje da otvore oči i ne bježe od činjenja neophodnih radnji. „Ono što bih preporučio svim roditeljima je da njeguju komunikaciju s djetetom, da grade povjerenje s djetetom kako bi dijete bez straha moglo da im se povjeri kada ima problem. Također je važno da se svako, pa i najmanje nasilje, prijavi razredniku i višim instancama, jer jedino tako ćemo podići svijest koliko se nasilje često događa. Važno je i sve dokumentirati, pisati datume i okolnosti kada se događanje događalo, od strane koga i kada je i kome prijavljivano. Na taj način imat ćete dokumentaciju koja će vam, u slučaju potrebe, biti dokaz. Moja poruka svim roditeljima je - niste sami. Borite se za vašu djecu legalnim sredstvima dok god je to moguće,“ poručuje roditelj osnovca jedne sarajevske škole. Na kraju istaknimo ohrabrujuću inicijativu kojom bi sarajevske škole uskoro trebale dobiti veći broj pedagoga. „U potpunosti podržavam inicijativu. Pedagozi su jako opterećeni drugim obavezama. Imaju posla preko glave i jedan pedagog je malo i ne može pružiti adekvatnu podršku učenicima,“ govori Tinjak.
09.08.2018 14:10    Teme BiH   Pozitivna priča: Nepokretni Širokobriježanin prodajom crteža pomaže dječaku iz Mostara Josip Sopta prije gotovo 12 godina imao je teški moždani udar i otada živi kao 100-postotni invalid. Iako ruku može micati svega nekoliko centimetara, prije godinu dana utjehu je pronašao u crtanju, a u sljedećem tjednu organizira humanitarnu izložbu kako bi pomogao teško bolesnom dječaku iz Mostara.