Tehnologija

18.01.2019 09:04    Tehnologija   ​Facebook ponovno 'šteka', trenutno ne prikazuje fotografije uz linkove Nove poteškoće korisnika Facebooka zabilježene su u BiH, ali i diljem svijeta.
17.01.2019 21:11    Tehnologija   Spor Qualcomma i Applea: Još se ne zna hoće li prodaja iPhonea u BiH biti zabranjena Sukob koji je nastao između američkih tehnoloških divova Applea i Qualcomma doveo je do povlačenja prodaje iPhonea u Kini, a slična situacija moguće je da će se dogoditi i u Njemačkoj. Qualcomm je tužio Apple da je ukrao njegov patent za uštedu energije u baterijama mobilnih uređaja. Tako su dvije korporacije ušle u veliku pravnu bitku. U pitanju su milijuni prodanih modela iPhone 6, iPhone6 plus i iPhone7. Qualcomm je već dobio bitku u Kini, gdje je Kina zabranila prodaju iPhone telefona. Sve je to rezultiralo ogromnim padom vrijednosti Applea za čak 30 posto. Drugu bitku Qualcomm je dobio i u Njemačkoj i prodaja iPhonea mogla bi biti ugrožena i u ovoj zemlji. S obzirom na činjenicu da su iPhone telefoni popularni i u BiH, redakcija portala Radiosarajevo.ba poslala je upit Qualcomm koporaciji u njeno sjedište u San Diegu, sa pitanjem hoće li i tržištu BiH Qualcomm tužiti Apple za krađu patenata. Odgovore smo dobili preko Qualcommove partnerske firme BCW iz Brisela, u kojima Qualcomm navodi da su dva suda u Njemačkoj i Kini prepoznala da je Apple prekršio zakone. “Sudovi su vrednovali Qualcommove patente. Zbog toga je i zabranjena prodaja iPhonea u Kini i u Njemačkoj”, izjavio je za Radiosarajevo.ba potpredsjednik uprave Qualcomma Dan Rosenberg. Kako se neslužbeno saznaje, dvije korporacije rade na rješavanju cijelog slučaja mimo suda oko nagodbe. Također, još nije poznato hoće li Qualcomm i pred sudovima u Bosni i Hercegovini podnositi tužbu protiv Applea. Qualcomm je izdao obveznice u iznosu od 1,34 milijarde dolara kako bi se osigurao u cijelom slučaju. Appleu je naređeno da povuče sporne iPhone modele iz prodaja, čak i preko trećih preprodavača u Njemačkoj.
16.01.2019 19:14    Tehnologija   ​Samsung Galaxy S10 Plus najbrži je Android na tržištu Svi znamo da će Samsung Galaxy S10 Plus biti strahovito moćan telefon, čemu u prilog idu vrlo dobri rezultati testova s Geekbencha.
16.01.2019 14:12    Tehnologija   ​YouTube zabranio videozapise koji sadrže opasne ili uznemirujuće šale Popularna mreža za razmjenu videozapisa YouTube zabranila je klipove koji sadrže opasne ili emocionalno uznemirujuće "šale", javlja agencija Anadolija.
14.01.2019 16:25    Tehnologija   ​Za gledanje pornografije na internetu bit će potrebno dokazati punoljetnost Britanska vlada želi maloljetnike zaštititi od pornografije i onemogućiti im pregledavanje seksualnog sadržaja na internetu - o načinima zabrane govori se već neko vrijeme, a još ranije donešen je zakon prema kojem će za pristup pornografskim stranicama biti potrebno potvrditi punoljetnost.
12.01.2019 21:37    Tehnologija   Kako temeljito izbrisati sve podatke s vašeg Android uređaja Naši pametni telefoni skrivaju neke od naših najvećih tajni: poslovne i privatne poruke, kontakte, finacijske podatke, šifre, lozinke, fotografije za koje bi najradije da ih nikad niste ni uslikali… to definitivno nisu stvari koje bi drugi trebali vidjeti. Tvorničko resetiranje uvijek je dobra ideja, ali možda neće biti dovoljno. Na primjer, kada je sigurnosna tvrtka Avast na eBayu kupila 20 Android pametnih telefona, s njih je uspjela izvući fotografije, rezultate googlanja, e-poštu, tekstualne poruke i kontakte. Evo što biste trebali napraviti da vaš Android bude doista ispražnjen do kraja. Za početak uklonite Factory Reset Protectiona (FRP) Google je FRP kao dodatnu zaštitu ugradio u Android 5.0 Lollipop. Trebao je spriječiti lopove da vam ukradu mobitel, obrišu podatke s njega i zatim ga preprodaju kao uređaj iz prve ruke. Pokušate li mobitel s FRP-om vratiti na tvorničke postavke i postaviti ga kao novi uređaj, od vas će tražiti da unesete korisničko ime i zaporku za zadnji Googleov račun, registriran na uređaju. Nemate li ih, telefon će ostati zaključan. Evo kako ćete onemogućiti tu funkciju: Ovaj se korak razlikuje ovisno o uređaju. Imate li Samsung Galaxy, idite na Postavke > Zaključaj zaslon i sigurnost > Tipka zaključavanja zaslona i odaberite Ništa. Na LG G6 idite na Postavke > Zaslon > Zaključaj zaslon > Odaberite zaključavanje zaslona i odaberite Ništa. Na Google Pixelu idite na Postavke > Osobno > Sigurnost > Zaključavanje zaslona i odaberite Ništa. Izbrišite Gooogleov račun Sljedeći je korak uklanjanje Google računa. Na Samsung Galaxyju idite na Postavke > Oblak i računi > Računi i dodirnite Google, a zatim dotaknite tri okomite točke u gornjem desnom kutu ili Više > Ukloni račun. Imate li LG G6 ili Google Pixel, idite na Postavke > Računi i sinkronizacija > Google i dodirnite tri okomite točkice u gornjem desnom kutu, a zatim dotaknite Ukloni račun. Imate li na mobitelu registrirano više Google računa, pobrinite se da ih uklonite sve. Koristite li Samsung Galaxy, uklonite i Samsung račun. Idite na Postavke > Zaključaj zaslon i sigurnost > Pronađi moju mobilnu mrežu. Zatim unesite zaporku, dodirnite račun na vrhu i odaberite Više > Ukloni račun. Sad kad ste uklonili račune za Google i Samsung, možete nastaviti s tvorničkim resetiranjem. Kako funkcionira tvorničko resetiranje uređaja? Poništavanje tvorničkih postavki na Androidovom pametnom telefonu trebalo bi obrisati sve, ali to se ne događa. On će pobrisati adrese svih vaših podataka, tako da se ne zna gdje su pohranjeni, ali ne i podatke. Uz malo truda i znanja, uz pomoć odgovarajućeg softvera, neki od podataka mogli bi se izvući. Evo kako ćete ispravno ukloniti podatke: Šifriranje podataka Prvi je korak šifriranje podataka. Ova je opcija ugrađena u Android i zahtijeva unos PIN-a ili zaporke svaki put kad uključite telefon. To znači da će svakome tko pokuša doći do vaših podataka trebati ključ za dešifriranje koji neće imati. Napunite mobitel do kraja ili ga držite priključenog na punjač jer ovaj proces može potrajati sati, ovisno o količini podataka spremljenih u uređaju. Sljedeći korak razlikovat će se od mobitela do mobitela. Obično će biti Postavke > Sigurnost > Šifriraj telefon. Imate li Samsung Galaxy, idite na Postavke > Zaključaj zaslon i sigurnost > Zaštitite šifrirane podatke. Imate i mogućnost šifriranja SD kartice, no darujete li mobitel ili ga prodajete, jednostavno izvadite karticu. Ako je vaš mobitel Android 6.0 Marshmallow ili noviji, trebao bi biti šifriran prema zadanim postavkama pa možete preći na sljedeći korak. Ako niste sigurni o kojoj verziji Androida riječ, potražite Postavke > O uređaju / telefonu > Informacije o softveru. Uređaj će se šifrirati samo ako ste ga dobili s instaliranim Androidom 6.0 Marshmallow. Tvorničko resetiranje uređaja Za početak kopiraje sve podatke koji biste htjeli sačuvati jer ćete inače ostati bez njih. Koraci su uglavnom isti za većinu Android uređaja, ali neki proizvođači vole biti različiti. Na većini Android telefona idite na Postavke > Sigurnosna kopija i poništavanje > Vraćanje na tvorničke postavke, a zatim pritisnite Reset phone ili Reset device. Na Galaxy Samsungu idite na Settings > General Management > Reset > Factory reset podataka, a zatim pritisnite Reset device. Postoji i poseban vodič kako se resetira Galaxy S8. Nakon ovog postupka podaci će biti izbrisani s uređaja i svi podaci koji se mogu spasiti bit će šifrirani. Sad mirne duše možete prodati vaš pametni telefon ili da darovati nekom drugom. Bonus za paranoične: napunite mobitel nepotrebnim podacima Želite li biti apsolutno sigurni, možete šifrirane podatke prebrisati besmislenima, a zatim ponoviti tvorničko resetiranje uređaja. Riječ je o pretjerivanju, no ako ste paranoični do vrha nakrcajte telefon hrpom bespotrebnih podataka – na primjer s nekoliko velikih video zapisa – i ponovite resetiranje. I to bi bilo to. Vaš je Android tabula rasa, prazna ploča, i možete s njim raditi što hoćete.
11.01.2019 17:18    Tehnologija   Mladi Hrvat ispričao je kako je dobio posao u Facebooku i koliko mu brige zadaju lažni profili Ovaj 29-godišnjak iz Rovinja iza sebe već ima radno iskustvo u Genome institutu u Singapuru, kao i u Međunarodnom monetarnom fondu. Danas je zaposlenik Facebooka, a za tportal otkriva kako izgleda njegov život u najvećoj društvenoj mreži na svijetu, u kojoj vodi specifičnu bitku. Luka Šterbić 29-godišnjak je iz Rovinja koji trenutno živi u Londonu. Ondje kao softverski inženjer radi za najveću društvenu mrežu na svijetu - Facebook. Tportalu je ispričao sve o svom tipičnom radnom danu, životu u Londonu te idućim velikim projektima Facebooka koji uključuju bitku protiv lažnih profila. Kako ste počeli raditi za Facebook? Tijekom prve godine studija na FER-u grupa studenata održala je predavanje o tome kako im je bilo raditi za Facebook u Menlo Parku. Većinom su to bili studenti profesora Mile Šikića, koji je meni tada predavao programiranje i programsko inženjerstvo. Nakon tog predavanja zainteresirao sam se za posao u Facebooku. Tijekom zadnje godine studija, dok sam radio na praksi u Washingtonu, počeo sam tražiti prvi stalan posao. Nekoliko mjeseci sam se pripremao za pitanja koja postavljaju velike tech kompanije. Imao sam intervjue s Facebookom i Googleom te na kraju odabrao Facebookov ured u Londonu. Imate li još kolega s ovih prostora? Ima nas nekoliko u Londonu, ali jedini sam u svom širem timu, tako da nisam nikad imao prilike osobno raditi s njima. Jedan kolega iz Hrvatske radi na AR proizvodima, a drugi na logging infrastrukturi. Kako izgleda vaš tipičan radni dan? Imamo fleksibilno radno vrijeme pa ga svatko može organizirati onako kako misli da je najbolje za njega i njegov tim. Dolazim na posao oko 10.30 i prvi dio dana imam relativno slobodno za programiranje. Od 15 sati počinju sastanci s uredima na Istočnoj obali SAD-a, s obzirom na to da tamo inženjeri dolaze u ured oko 10 sati. Zadnjih nekoliko mjeseci dosta intenzivno radim s jednim timom iz Bostona, tako da sam gotovo svaki dan zauzet u tom terminu. Od 17 do 19 sati najčešće sam na sastancima s glavnim sjedištem kompanije u Menlo Parku. Nakon tri godine u firmi većinu vremena provodim na sastancima i pomažući drugim inženjerima, a sve rjeđe samostalno programiram. Slobodno vrijeme 'Preko tjedna imam jako malo slobodnog vremena. Zbog osam sati razlike u vremenskoj zoni s uredima u Americi skoro svaki dan osim petka moram do kasno ostati na poslu. Vikendom sam načelno slobodan te često cura i ja odemo prošetati po mnogobrojnim parkovima u okolici Londona. Oboje jako volimo putovati pa kad god nam to posao dopušta idemo nekako izvan Ujedinjenog Kraljevstva. London ima pet aerodroma, tako da je lako naći dobre opcije za putovanja Europom, primjerice vikend na jugu Španjolske da se izbjegne tmurno londonsko vrijeme', kaže Šterbić. Putujete li mnogo? Da, ali to ovisi o poziciji, projektu i timu u kojemu netko radi. Ove godine imam preko 300 sati leta, većinom zbog posla. Inženjeri u Facebooku često posjećuju urede u Americi jer mnogo timova i projekata nije smješteno samo u jednom uredu. Često imamo sastanke preko VC-a, ali raditi iz istog ureda tjedan dana može značajno olakšati suradnju. Zbog toga sam više puta bio u sjedištu u Kaliforniji te u uredu u Seattleu. Kada imam vremena, volim sudjelovati u događajima koje organizira University Recruiting za promoviranje brenda i pronalazak novih talenata. Ove godine tako sam bio u Zagrebu, Dublinu i Južnoafričkoj Republici. Organiziramo razna predavanja za studente, objašnjavamo kako se pripremiti za intervju, a ponekad i odradimo nekoliko intervjua na sveučilištima. Najčešće programiram u Pythonu, tako da sam posjetio glavnu konferenciju za taj programski jezik u Clevelandu, a nakon toga sam bio govornik na konferencijama u Sydneyju i Tokiju. Profesionalni put 'Iz Rovinja sam i ondje sam završio osnovnu školu i prirodoslovno-matematičku gimnaziju. Prošao sam državnu maturu i upisao računarstvo na FER-u u Zagrebu. Dok sam bio na FER-u, bavio sam se prvenstveno bioinformatikom zahvaljujući mentoru, prof. dr. Šikiću. Nakon preddiplomskog studija odradio sam tri mjeseca prakse u Genome Institute of Singapore, nastavljajući raditi na temi iz završnog rada. Pripravništvo u Aziji bio mi je prvo radno iskustvo i otvorilo mi je mnogo više mogućnosti za iduću praksu. Nakon Singapura vratio sam se na FER i upisao dvije godine diplomskog studija računalnih znanosti. Završio sam prvu godinu diplomskog studija te sam se nakon toga odlučio za nešto dužu praksu. Radio sam šest mjeseci za IMF (Međunarodni monetarni fond) u Washingtonu, petstotinjak metara od Bijele kuće. U to vrijeme krenuo sam razgovarati s Facebookom nakon što me preporučio kolega s FER-a. Odradio sam intervjue u uredu u Londonu te sam se zaposlio poslije obrane diplomskog rada na FER-u', kaže Šterbić. Kako izgleda život u Londonu - je li se bilo teško prilagoditi? Preseliti se u London bilo je relativno jednostavno jer kompanija organizira gotovo sve oko toga, od pakiranja osobnih stvari u Zagrebu do pomoći pri traženju stana u Londonu. Od 1. srpnja zapošljavanje je jednostavnije što se tiče radne dozvole jer hrvatski državljani imaju ista prava kao i drugi građani EU-a, makar će se situacija vjerojatno promijeniti nakon Brexita. U svakom slučaju, Facebook pomaže svim zaposlenima prilikom rješavanja radne dozvole, neovisno o tome jesu li iz Europske unije ili ne. Što biste preporučili svima koji traže posao u velikoj tehnološkoj tvrtki poput Facebooka? Znanje koje se očekuje na intervjuu za velike tech kompanije ne odgovara nužno gradivu koje studenti uče na fakultetu. Iz osobnog iskustva mogu reći da treba mnogo ciljane pripreme da se prođe tehnički intervju s Facebookom, Googleom ili Microsoftom. Projekti tijekom studija i studentski poslovi potrebni su kako bi nečiji CV bio zapažen u velikom broju prijava koje dobivaju takve kompanije. Koji su najveći projekti što ih priprema Facebook u idućoj godini? Dio sam Community Integrity grupe koja se bavi razvojem alata za korisničku podršku, AI metoda za prepoznavanje zlonamjernog sadržaja i sustava za ručni pregled sadržaja koji tisuće naših community operations agenata koriste kako bi se brinuli o Facebookovoj zajednici. Community Integrity grupa smještena je većinom u Londonu i ove godine imali smo mnogo značajnih rezultata. Između srpnja i rujna reagirali smo na 15,4 milijuna slučajeva nasilnog i grafičkog sadržaja. Što se lažnih profila tiče, 1,5 milijardi maknuto ih je s platforme od travnja do rujna 2018. Trenutno gradimo sustav za provjeru dokumenata prilikom korisničkih radnji visokog rizika, kao što je kupovina političkih oglasa. Bavimo se i suzbijanjem lažnog predstavljanja na platformi, na primjer kad se osoba pokuša prerušiti u poznatu ili javnu ličnost. U 2019. nastavit ćemo raditi na poboljšanju sustava umjetne inteligencije za prepoznavanje te uklanjanje sadržaja i aktera koji krše standarde Facebookove zajednice.
11.01.2019 11:37    Tehnologija   ​Dijelite lozinke za Netflix, HBO i druge servise? Ovo su loše vijesti za vas Način gledanja videosadržaja radikalno se promijenio proteklih godina jer televizor odavno više nije središte kućne zabave kakav je bio desetljećima.
10.01.2019 17:29    Tehnologija   ​Pet tajni Messengera: Jeste li znali da popularna aplikacija nudi ove opcije? Iako ovu aplikaciju vjerojatno svakodnevno koristite, provjerite znate li upoznati sa svim mogućnostima i opcijama koje nudi.
06.01.2019 21:59    Tehnologija   Slijedite ove savjete i zaštitite mobitel od hakera Možda na svom pametnom telefonu ne čuvate državne tajne, ali na njemu sigurno imate informacije koje bi mogle poslužiti hakerima za krađu identiteta ili novca na bankovnom računu. Pametnom upotrebom i uz savjete koje vam donosimo možete zaštititi svoj uređaj. Želite li se zaštititi od hakera, instalirajte ažuriranja softvera čim postanu dostupna. Kada instalirate aplikaciju za pametni telefon, dobro razmislite prije nego što aplikaciji odobrite zahtjev za pristup telefonu i podacima. To se posebno odnosi na korisnike Androida, budući da Googleov postupak provjere aplikacija nije toliko strog kao Appleov. Osnovna je preporuka: ne instalirajte ništa s nepoznatih i neprovjerenih stranica. Čak i bezopasne aplikacije na vašem telefonu mogu se naknadnim ažuriranjima pretvoriti u zle nametnike. Odvojite nekoliko minuta kako biste pregledali sve aplikacije na pametnom telefonu i provjerite koje dozvole koriste. Domogne li se lopov vašeg telefona, u opasnosti su i vaši osobni podaci. Provjerite je li telefon zaključan kada nije u upotrebi. Planirate li unaprijed, vaši će podaci biti sigurni čak i ako vam je telefon ukraden. Jedna od mogućnosti je da telefon podesite tako da automatski izbriše podatke nakon određenog broja pogrešnih pokušaja unosa zaporke. Ako vam se to čini pomalo drastičnim, ne zaboravite da i Apple i Google nude usluge kojima se vaš izgubljeni telefon može locirati na karti te se daljinski zaključati ili izbrisati, piše Tportal.hr Automatska prijava olakšava život korisniku, ali i posao lopovu koji samo treba otvoriti vaš preglednik kako bi dobio pristup svim vašim online računima. U idealnom slučaju ne biste trebali koristiti značajke automatske prijave. Ako baš morate, koristite aplikaciju upravitelja zaporki koja će od vas tražiti da svako malo ponovno unesete glavnu lozinku. Nikad ne koristite istu zaporku za različite aplikacije ili usluge. Hakeri redovito provaljuju online usluge kako bi ukrali korisničke podatke koje potom isprobavaju na drugim web lokacijama. Sumnjate li u sigurnost bežične mreže, držite se mobilne internetske veze vašeg telefona. Ili koristite VPN alate kao što su CyberGhost ili TunnelBear. Ovi alati usmjeravaju vaš promet putem privatnoga šifriranog kanala pa čak i kad netko prati vaš promet, neće moći vidjeti što radite. Puno aplikacija postavlja poruke i obavijesti na zaključanom zaslonu telefona. Vrijedi razmisliti što bi ove obavijesti mogle otkriti, prenosi N1.
06.01.2019 15:26    Tehnologija   Mobilni bonton - štetne navike kojih se morate odreći Mobitel u krevetu, dopisivanje dok hodate ulicom, neprestano provjeravanje notifikacija - riječ je o lošim navikama koje su čak i znanstvenici proglasili štetnima. Zato sugeriraju kojih navika biste se trebali odreći u narednoj godini. Čuvajte zdravlje i ne spavajte s mobitelom Istraživači sveučilišta u španjolskom Toledu otkrili su kako kako plavo svjetlo može pretvoriti molekule u očima u ubojice stanica. To može dovesti do makularne degeneracije, bolesti oka koja je povezana s dobi i koja je vodeći uzrok sljepoće. Plavo svjetlo naime izaziva određenu kemijsku reakciju koja je 'toksična' za fotoreceptorske stanice oka. Istraživanje koje je pak proveo Institut za globalno zdravlje iz Barcelone pokazalo je kako plavo svjetlo može biti povezano s određenim oblicima raka, kao i da visoka izloženost plavom svjetlu povećava rizik od pojave raka dojke i raka prostate 1,5 do 2 puta. Plavo svjetlo emitira i Sunce od čijeg se svjetla može zaštititi sunčanim naočalama s UV zaštitom. U slučaju pametnih telefona i tableta, rizik je najviši pri gledanju u zaslon u mraku. Najbolji je lijek držati ih podalje od kreveta, piše tportal. Prestanite pisati poruke kod hodate ulicom Multitasking koji uključuje hodanje ulicom i tipkanje tekstova u mobitel jedna je od najglupljih i najopasnijih stvari koje možete napraviti. Prema podacima američke Nacionalne uprave za sigurnost prometa na cestama NHTSA, svake godine gotovo 5000 pješaka izgubi život, a 76.000 bude ozlijeđeno u prometnim nesrećama. Drugo istraživanje pokazalo je da je u deset godina više od 11,000 nesreća bilo povezano s tipkanjem po mobitelu. Treće pak iznosi zabrinjavajući podatak da je 2000. zbog toga stradalo oko 500 ljudi, dok je 2011. njihov broj narastao na više od dvije tisuće. A više od polovice stradalih su maloljetnici i njihov broj stalno raste. Dakle, ne tipkajte dok hodate. Ništa nije toliko važno da odgovor ne bi mogao pričekati nekoliko minuta, ili barem dok ne pređete na drugu stranu ulice. A ako je baš tako važno, stanite, nazovite i razgovarajte. Ne posežite za mobitelom svaki put kad ne znate što biste Kao što je američki pisac Austin Kleon dobro primijetio u svom djelu 'Ukradi kao umjetnik', dobre ideje i djela nastaju samo i isključivo u dokolici. Dakle, pazite da vam se svaki slobodni trenutak u životu - bila pritom riječ o crvenom svjetlu na semaforu, redu na blagajni supermarketa ili vožnji liftom, svejedno - ne pretvori u izgovor za provjeru najnovijih feedova na društevnim mrežama. Od silne količine informacija koje zaprimamo na kraju nećemo biti u stanju sami osmisliti ama baš ništa. Bit ćemo poput udžbenika iz važećeg kurikuluma: naš će mozak biti ispunjen gomilom nepovezanih podataki koja se brišu iz sjećanja kako pristižu novi. Ili kako je u seriji 'Bračne vode' rekao mali Bud Bundy podučavajući sestru Kelly: 'Ne možeš pet kila znanja usuti u dvije kile mozga'. Ne koristite internet kao drugo liječničko mišljenje Internetske stranice nisu liječnički konzilij i samo unose još više zbrke. Alarmantna poruka tog tipa odaslana je nedavno sa zdravstvenog summita u Hannoveru gdje je zaključeno zaključeno kako 'stalna dostupnost medicinskih informacija upitne točnosti na internetu na pacijente djeluje uznemirujuće'. Ukazano je na sve širu pojavu 'cyberhondrije', neutemeljenog straha od ozbiljne bolesti nakon pretraživanja simptoma na internetu. Takva pretraživanja samo pojačavaju strah ljudi podložnih hipohondriji, pokazale su studije. S druge strane, tvrdi se da bi liječnici pacijente trebali educirati i uputiti ih na vjerodostojne medicinske stranice te kako bi se informacije te vrste trebalo upisati u zdravstveni karton pacijenta. Kad piješ, mobitel drži dalje od sebe Istražujući načine na koje mobilni uređaji mijenjaju naše živote, novinari CNN-a pozabavili su se i bontonom korištenja pametnih telefona i tableta. Došli su do zaključka da, ma koliko nam oni pomagali u komunikaciji, korištenjem tih uređaja činimo i neke društveno neprimjerene radnje. Jedna od najgorih svakako je tvitanje, slanje poruka, objavljivanje fotografija i slične radnje koje činimo u alkoholiziranom stanju. S modernim tehnologijama nestala su vremena kad su vaše nepodopštine i blamaže ostajale u krugu podjednako nepouzdanih svjedoka, a vijest o njima prenosila se usmenom predajom, poprimala status legende i s vremenom odlazile u zaborav. Danas se ne može sakriti ništa, ni najveća ni najmanja neugodnost, od pravopisnih pogrešaka, do prizora otkopčanog šlica ili grimase koju biste rado izbrisati iz sjećanja. Prestanite pasivno-agresivno naricati nad vlastitom sudbinom Od neprekidnog naslikavanja i postanja fotografija ama baš svakog trenutka vašeg života gore je jedino viralno jadikovanje nad vlastitom sudbinom. Svatko od nas nosi svoj križ, svatko ima partnera koji ga ne razumije, šefa koji mu podmeće, dijete koje ga ne poštuje, psa koji ga ne sluša... U svijetu prestrašenom terorizmom, prekarnim radom, pandemijama, ekološkim katastrofama i općom neizvjesnošću što nam donosi sutra, većina ljudi nema vremena i volje suosjećati s vašim, za njih benignim problemima. Zasipavanjem tuđih inboksa vašim problemima teško ćete naći novog prijatelja, ali biste lako mogli steći još jednog na sve dužoj listi onih koji blokiraju vaše poruke i prelaze cestu čim vas ugledaju na ulici. Odlučite se je li vam dobra fora važnija od prijateljstva Moderni telefoni danas imaju tako dobre kamere da tuđe gluposti snimaju bolje i razgovjetnije od elitnih filmova hrvatske kinematografije 20. stoljeća. Upravljanje njima jednostavno je poput čitanja e-mail poruka, a njihov je sadržaj obično je smješniji od humorističkog programa na televiziji. No baš zato trebalo bi postaviti jasne granice, tko koga i kada snima, i hoće li snimku pustiti u javnost. I odlučite se, vrijedili li vam dobra fora kojom ste nekog bliskog izvrgnuli podsmijehu i ruglu više od dugotrajnog prijateljstva. Odlučite se je li vam dobra fora važnija od prijateljstva Moderni telefoni danas imaju tako dobre kamere da tuđe gluposti snimaju bolje i razgovjetnije od elitnih filmova hrvatske kinematografije 20. stoljeća. Upravljanje njima jednostavno je poput čitanja e-mail poruka, a njihov je sadržaj obično je smješniji od humorističkog programa na televiziji. No baš zato trebalo bi postaviti jasne granice, tko koga i kada snima, i hoće li snimku pustiti u javnost. I odlučite se, vrijedili li vam dobra fora kojom ste nekog bliskog izvrgnuli podsmijehu i ruglu više od dugotrajnog prijateljstva. Kad već idete na koncert, poslušajte što se događa na bini Današnja publika većinu vremena provodi držeći ruku s mobitelom u zraku, namještajući kadrove i ekspoziciju, snimajući događanja na bini, i potom šaljući isječke na sruštvene mreže. Pa upiši komentar, pobroj s kim si bio i koga si vidio i već se pale velika svjetla. Slično se događa i na sportskim susretima, u rađaonicama, na sprovodima... Neki tvrde da poslije pogledaju što su propustili no riječ je o tješenju. Zato, ostavite ostavite mobitel u džepu i obratite pažnju što se događa oko vas. Ionako je netko snimku događaja već stavio na net. Klasični telefoni ne grizu, i oni su sredstvo komunikacije Ljudi su se godinama preznojavali pored telefonskih aparata, strahujući od njegove upotrebe, pa bi se radije pisali pisma ili slali telegrame. Izumom sms i email poruka komunikacija se eksponencijalno ubrzala i raširila svijetom no strah od govorne komunikacije je ostao, čak postao i vidljiviji otkako svatko ima svoj mobitel. Razgovora na telefon najviše se užasavaju milenijalci - oni šalju dvaput više poruka od onih starih 25-34 godina te čak 23 puta više od onih kojima je više od 65. Uz to, oni koji komuniciraju putem tekstualnih poruka strahuju da se neće znati izraziti ako progovore, a misle i da će sugovornika zagnjaviti jer 'nitko nikoga više ne zove'. Oni stariji pak uzalod čekaju i šalju pozive jer im se nitko ne javlja s druge strane. Odmorite se od mobitela i posvetite nekoliko trenutaka partneru Nedavno je internetom kružilo pitanje 'postoji li u bontonu pravilo s koje se strane tanjura drži mobitel na stolu'. Naime, sve veći broj ljudi ima potrebu svakog trenutka pogledati na svoj mobitel. Istraživanja su brojna, a brojke koliko različite toliko i dramatične. Jedni tvrde da prosječni Amerikanac mobitel provjerava 80 puta na dan; Britanci to navodno čine čak 150 puta. Tipični korisnik dotakne svoj uređaj 2617 puta na dan, svaki deseti dodirne ga i više od pet tisuća puta. Dnevno. Više od petine ljudi redovito koristi mobitele na WC-u, a svaki peti ne ispušta ga iz ruku ni pri druženju s prijateljima. Nemojte koristiti mobitel na zahodu Budite pametniji od telefona, ostavite ga izvan kupaonice ili zahoda. Obavite to što trebate u miru. Uostalom, ne jedno je istraživanje pokazalo da je više nečistoća na zaslonu mobitela nego na zahodskoj dasci - zaključuje tportal.
05.01.2019 20:16    Tehnologija   Hakirane stotine njemačkih političara, vlasti sve saznale tek nedavno Njemačke su vlasti prvi put u siječnju postale svjesne masovnog curenja podataka koje je pogodilo političare, rekao je Savezni ured za informacijsku sigurnost (BSI) u subotu