Novosti

15.01.2018 19:32    Novosti   Svjetska banka u središtu skandala: Političke manipulacije s ljestvicom konkurentnosti? Svjetsku banku potresa težak skandal. Glavni ekonomist te organizacije priznao je da je svjetska ljestvica poslovne konkurentnosti Doing Business kompromitirana metodološkim promjenama, a možda i političkim razlozima na štetu Čilea. To je priznanje izazvalo sumnje u ljestvicu utjecajnu među ulagačima. Glavni ekonomist Svjetske banke Paul Romer doveo je u pitanje vjerodostojnost utjecajne ljestvice Doing Business. U intervjuu za ugledni The Wall Street Journal ispričao se Čileu. Ta je zemlja s 34. mjesta ljestvice 2014. pala na 57. mjesto prošle godine. Romer je izjavio da je to posljedica metodoloških promjena više nego promjene poslovnog okruženja te da je možda rezultat političkih motivacija osoblja Svjetske banke. Čileanska predsjednica Bachelet zatražila je od Svjetske banke istragu. Njezin ministar ekonomije postupke je nazvao nemoralnima. Bachelet mandat istječe u ožujku. Na prošlomjesečnim predsjedničkim izborima Sebastian Pinera uvjerljivo je pobijedio njezinog kandidata, uz ostalo obećavajući uklanjanje birokratskih prepreka ulaganjima. „Siguran sam u budućnost. Iz dubine srca, snažno vjerujem da možemo izgraditi Čile u razvijenu zemlju bez siromaštva, zajedničkim naporima i poštenom diobom koristi", kaže Sebastian Pinera, budući predsjednik Čilea. Socijalistica Bachelet i konzervativac Pinera se od 2006. izmjenjuju u predsjedničkoj fotelji. U izvješćima Doing Business, Čile je uvijek bio bolje pozicioniran dok je na vlasti bio Pinera, iako se tržišni model nije znatno promijenio. Direktor Svjetske banke koji je bio zadužen za izradu ljestvice odbacio je optužbe. Svjetska banka je najavila da će revidirati ocjene koje je dobio Čile. Ipak tvrdi da metodologija nije određena prema nekoj pojedinoj zemlji. Hrvatska je u izvješću Doing Business sa 89. mjesta 2014. skočila do 40. dvije godine poslije, a u posljednjem je bila tek na 51. mjestu
15.01.2018 19:11    Novosti   Biste li upisali svoje dijete u ovakav vrtić? A to je tek manji dio nastavnog plana jedne od takvih šumskih škola. Ovoga puta predstavljamo jednu od njih, šumsku školu Fiddleheads, koja se nalazi u cedrovoj šumi blizu botaničkog vrta u Seatlle-u.
15.01.2018 18:57    Novosti   Kad bi bili izbori u Mostaru: Tko su pretendenti za nasljednika Ljube Bešlića? Gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić je zadnje vrijeme u više navrata ocijenio da je Grad Mostar imao iznimno uspješnu proteklu 2017.godinu, ali neprestano naglašava da za veće iskorake ipak treba provesti izbore, piše Dnevni list.
15.01.2018 18:43    Novosti   Parlamentarcima i ministrima u FBiH danas isplaćene plaće, u ovom slučaju nisu pred kolapsom U jeku priče o finansijskoj krizi u entitetu Federacija BiH i dramatičnih upozorenja premijera Fadila Novalića proračunskim korisnicima danas je kao i svakog drugog mjeseca isplaćena plaća. Predsjednik Vlade Federacije BiH Fadil Novalić pred sami kraj 2017. godine uputio je pismo predsjedavajućem Zastupničkog doma Parlamenta FBiH Edinu Mušiću i predsjedavajućoj Doma naroda Parlamenta FBiH Lidiji Bradari u kojem ih upozorava da se neusvajanjem proračuna do kraja prošle godine direktno dovodi u pitanje financijska stabilnost FBiH. Nakon što su Bradara i Mušić odbili da sazovu sjednicu, Novalić već tjednima upozorava političke stranke, ali i javnost kako neusvajanje proračuna ne smije potrajati dalje od 15. siječnja 2018. godine. Danas je istekao krajnji rok koji je odredio premijer FBiH, a u entitetskom sustavu financiranja nije došlo ni do kakvih dramatičnih distorzija koje bi zabrinule organe vlasti u FBiH. Kako nam je potvrđeno iz više izvora, federalnim parlamentarcima, ministrima i drugim proračunskim korisnicima danas je kao i obično isplaćena plaća. Simbolično, na tu činjenicu nije utjecalo ni neusvajanje proračuna (obaveza iz prethodnog mjeseca), ni neodržavanje sjednica Parlamenta FBiH, a ni prijetnje predsjednika FBiH o mogućnosti raspuštanja zakonodavne vlasti. Uprkos dramatičnim upozorenjima čini se kako su državni službenici ipak u boljoj situaciji nego što su bili u listopadu 2016. godine kada je nekoliko dana kasnila isplata plaća zbog toga što Federacija BiH nije povukla sredstva iz tranše kredita Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Za očekivati je da današnje transakcije na račune funkcionera, a koje u prosjeku iznose iznad 3.000 KM, stimuliraju političare iz koalicije SDA, HDZ BiH i SBB da se dogovore i konačno sazovu sjednicu Zastupničkog doma i Doma naroda Parlamenta FBiH. Podsjećamo, plaća federalnih zastupnika u prosjeku iznosi 2.400 KM i na nju se dodaju naknade za odvojeni život, topli obrok, paušal, rad u komisijama i slično što u konačnici iznosi skoro pa 4.000 KM. U isto vrijeme prema posljednjim podacima Federalnog zavoda za statistiku prosječna plaća zaposlenog u FBiH iznosi 868 KM. U prijevodu to znači da političari u prosjeku za svoj ne/rad primaju skoro pet puta više novca od "običnih" radnika, piše Klix.ba.
15.01.2018 18:20    Novosti   Karamatić zatražio informaciju o prosvjedima u Sarajevu povodom dolaska Grabar-Kitarović Članovi Zajedničke komisija za obranu i sigurnost Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine zatražili su od Ministarstva sigurnosti BiH i policijskih agencija u BiH informaciju o aktivnostima pripadnika organizacije "Srbska čast" i "Noćni vukovi" proteklih dana u Banjaluci. Na inicijativu člana komisije Marija Karamatića (Hrvatska seljačka stranka - HSS) bit će zatražena i informacija o organizaciji koja je najavila prosvjede ispred ambasade Republike Hrvatske u Sarajevu, u danu kada u službenu posjetu BiH dolazi predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović.
15.01.2018 18:08    Novosti   Turska počinje graditi 45 kilometara dug Istanbulski kanal Turska vlada u ponedjeljak je javnosti predstavila trasu kanala koji planira prokopati u Istanbulu po uzoru na Sueski i Panamski, ambiciozan projekt kojim će rasteretiti Bospor.
15.01.2018 17:48    Novosti   Liječnici u HNŽ-u nisu odustali od generalnog štrajka, traže početak pregovora Liječnici Hercegovačko-neretvanske županije održali su u ponedjeljak jednosatni štrajk upozorenja te potvrdili da ne odustaju od generalnog štrajka, koji bi trebao početi 23. siječnja. Predsjednica Strukovnog sindikata doktora medicine i stomatologije HNŽ Kristina Bevanda kazala je Feni kako od Vlade HNŽ do sada nisu dobili službeni odgovor u vezi datuma početka pregovora o novom kolektivnom ugovoru te kako su neslužbeno saznali da će se Vlada o sindikalnim zahtjevima očitovati do 23. siječnja. "Od Vlade HNŽ službeno nismo dobili ništa što bi nas zadovoljilo, odnosno što bi bio razlog prekidanja procedure generalnog štrajka", istaknula je Bevanda. Podsjećamo, na Skupštini Sindikata, koja je održana 3. siječnja, odlučeno je da se pokrene procedura stupanja u generalni štrajk, ako županijska Vlada u narednih pet dana, računajući od 3. siječnja, ne objavi datum početka pregovora o novom kolektivnom ugovoru. Od Vlade traže potpisivanje zasebnog kolektivnog ugovora za doktore medicine i stomatologije, kao što je to urađeno u drugim županijama. Također, traže povećanje satnice s trenutne 2 marke na 2,6 maraka te povećanje koeficijenata za 1,2 za sve grupe liječnika - za doktore medicine, specijaliste i subspecijaliste.
15.01.2018 17:35    Novosti   Polaganje vozačkog: Zakon će propisati minimalnu cijenu sata obuke Uskoro bi na snagu trebao stupiti Pravilnik o osposobljavanju kandidata za vozače.
15.01.2018 17:13    Novosti   Izbjegli Hrvati u Čapljini više od 20 godina žive u barakama od 20 kvadrata Ljeti je unutra više od 50 stupnjeva, a zimi se neka pristojna temperatura postiže samo dok radi grijalica. Vjetar puše kroz napukline u “zidovima”, a pur pjena koja drži krovove je popustila te se u barake ulijeva voda, piše Večernji list BiH. Nerijetko ispod kreveta nalaze zmije i miševe. Zimi se kupaju na minusu, i djeca i odrasli, jer se baraka u kojoj se nalaze tuš kabine i WC-ovi ne grije... Nije riječ o prizoru iz neke daleke afričke zemlje, nego o kolektivnom centru u Tasovčićima, svega nekoliko kilometara udaljenom od samog središta općine Čapljina. U centru već više od dvadeset godina žive Hrvati izbjegli iz Vareša, Kaknja, Travnika, Konjica... Život ili ne Do prije par godina u ovim trošnim barakama živjelo ih je više od petsto, danas ih je ostalo pedesetak, a među njima i četverogodišnje dijete. Ovaj kolektivni centar posjetili smo nakon sastanka Davora Čordaša, ministra za izbjeglice i raseljene osobe Republike Srpske i Smiljana Vidića, načelnika Čapljine, na kojem je glavna tema bila izgradnja dviju stambenih zgrada na Modriču u okviru projekta regionalnog stambenog programa, piše Večernji list BiH. Plan je na Modriču (brdo iznad Čapljine) izgraditi dvije zgrade s ukupno 44 stana u koje će se smjestiti korisnici kampa u Tasovčićima i oni ljudi koji još uvijek koriste alternativni smještaj. Pred kampom sjede dvojica muškaraca. Jedan je šezdesetih, a drugi ima nešto više od trideset godina. Niti jedan od njih ne radi, a barake do kojih se dolazi makadamskim putom punim blatnjavih lokvi, obojici su adresa već gotovo petnaest godina. Žive dan po dan. Stariji od njih, Ivica, pita što smo trebali, a na naš odgovor da smo novinari i želimo vidjeti kako žive, odmah se ustaje kako bi nas proveo kroz redove trošnih baraka jednog od posljednjih kolektivnih centara u Bosni i Hercegovini. Oko baraka trava je uredno pokošena, nema smeća niti bačenih opušaka. Iako trošno i dotrajalo, sve nekako djeluje uredno. U prolazima između nema nikakvih stvari. Sve što imaju stanovnici ovog centra drže u svojih dvadeset kvadrata. Ispred nekih baraka su klupe, uredno obojene i složene. Tu se preostali stanovnici ovog centra okupljaju kako bi razmijenili koju riječ o teškoj sudbini koja ih je zatekla. Većina njih ne želi razgovarati s novinarima, mlađi se srame jer ih ionako sredina ne prihvaća. "Govore nam da smo kampaši, to posebno pogađa djecu jer se osjećaju manje vrijednima. Moja kći je puno puta došla kući plačući zbog takvih stvari, ali sam joj cijelo vrijeme govorio da nismo mi krivi što nam je ovakva sudbina i da nije ona ništa lošija osoba samo zato što živi u kampu. Ali, znate, teško je to prihvatiti. Ja sam prije rata imao sve", počinje svoju priču Ivica dok nas provodi kroz kamp. Ivica je rodom iz Kaknja. Sa samo trideset godina izgradio je kuću, opremio je i čak uveo centralno grijanje u nju. "Sve sam bio završio, i baš kad smo supruga i ja trebali polako početi normalno raditi i živjeti, došao je rat. Kuća u koju sam uložio sve zapaljena je, uništena i nikada nije obnovljena. Jednom sam pokušao nešto preko stranih organizacija riješiti kako bi se obnovila, ali su me uvjetovali da nađem još šest-sedam susjeda da se vrate u Kakanj pa da se kolektivno sve obnovi. Međutim, nitko nije htio, a i koga ću ja nagovarati da se vraća u neizvjesnost veću nego što je ovdje", nastavlja Ivica koji trenutačno u baraci živi sam, djeca su otišla svatko svojim putem. Snašli su se. Umjesto obnove te kuće, sav novac koji je imao uložio je u zemljište i početak gradnje kuće u Čapljini, riječ je o nekih 14.000 KM. Izlio je mrtvu deku i tu je sve stalo. Novca za dalje nema te bi mu puno značila pomoć da završi svoju kuću na svome, tu u Čapljini, gdje je proveo pola svoga života. Prije života u kampu u Tasovčićima, Ivica je s obitelji izbjegao u Njemačku. Tamo je, kaže, to bilo puno drukčije nego ovdje. "Kao izbjeglice dobili smo stan, država nam je plaćala sve, a hranu smo dobivali svaki tjedan. Onda je jednog dana došao dopis kako se moramo vratiti u BiH, da naša država jamči kako će nam osigurati uvjete za život. Vratili smo se u BiH, u Čapljinu. Najprije smo se uselili u neku muslimansku kuću. Tu smo bili kratko jer se obitelj čija je ta kuća bila vratila u nju. Onda me je bivša voditeljica kolektivnog centra optužila da na silu želim ući u centar. Zvala je i policiju na mene. Znate, nije se tu moglo doći samo tako. Trebala je nekakva vrsta veze i za ulazak u centar", kaže Ivica. Njegovu priču potvrđuje i starija žena iz barake do njega. Ona je s djecom jedno vrijeme čak živjela i u vagonima dok nije uspjela naći “vezu” za barake. Čekajući stanove Koliko god im život bio težak, stanovnici ovog kolektivnog centra govore da uvijek može biti gore. Što ako ostanu bez ikakva krova nad glavom? Barake koje su građene za svega četiri, pet godina, već su dotrajale, neke se raspadaju, plastične ploče od kojih su građene pucaju, ali njima su one i dalje jedini krov nad glavom koji imaju. Djeca su im se tu rađala, mnogi su ih udali i oženili iz baraka. Ipak, tu gdje sada žive naučili su kako preživjeti iz dana u dan. Mlađi, a i poneki stariji koji nemaju nikakva primanja, traže staro željezo i prodaju. Dio njih živi od mirovine. Riječ je o minimalnim iznosima, ali oni nekako uspiju skrpati kraj s krajem. Nekad dođe netko i s donacijama. Uglavnom je riječ o hrani, ali i to je stanovnicima ovog centra veliko. "Ima i pet-šest onih koji nemaju nikakva primanja. Stariji su i ne mogu više ni raditi, oni žive samo od tih donacija. Ne znam kako uspijevaju", govori nam Ivica otvarajući vrata da uđemo u njegovu baraku. "Evo vidite, takve su, manje-više, sve", komentira dok ulazimo u prostor od dvadeset kvadrata u kojem je smješteno sve, od kuhinje, dnevnog boravka do sobe. Ivici je, kaže, to i dovoljno, međutim, ima slučajeva gdje cijela obitelj živi u takvom prostoru. "Najgore je gdje su i muška i ženska djeca, uvijek jedna moraju izlaziti vani dok se druga presvlače. Znate, nezgodno je to. Dobro je dok su mali, ali već kad porastu, tu se neke stvari mijenjaju, pa nerijetko stavljaju razne paravane između kreveta kako bi osigurali barem malo privatnosti", navodi Ivica. Opisao nam je i kako izgleda kišni dan u baraci. "Budući da je krov od aluminijskih ploča, kad pada kiša ili tuča to vam unutra zvuči kao da netko prosipa kamion pijeska na taj krov. Dvije osobe koje su unutra ne mogu čuti jedna drugu od te buke, ali se nekako s godinama čovjek i na to navikne", priča nam ovaj pedesetdevetogodišnjak. U međuvremenu su do nas stigle još dvije stanovnice centra. Žene srednjih godina. Ljuba i Amela. Obadvije imaju djecu koja su rođena u ovom kampu. Za drukčiji život praktično i ne znaju. To da se kupaju u kolektivnim kupaonicama na temperaturama od minus 3, 4 bez grijanja, za njih je postalo normalno. Veliko im je što imaju toplu vodu. Jednostavno su se navikli na takve uvjete i rijetko su, kažu, bolesni. Kroz šalu govore kako ih ovakav način života “čeliči”, te gripa u ovaj kolektivni centar rijetko svraća. Ljuba i Amela su nešto načule za gradnju zgrada i zatvaranje kolektivnog centra, međutim, pravih informacija nemaju. "Evo, neki dan su tu bili neki ljudi, kažu da su iz ministarstva i da se strpimo još godinu-dvije dana", kaže Amela, dodavši kako im ništa više nije rečeno. Ivica je nešto više upućen u situaciju jer je te iste ljude zaustavio i pitao ih hoće li se stanovi plaćati, gdje će se nalaziti, tko će imati pravo na njih. Tako je njemu rečeno kako će se najvjerojatnije za stanove morati izdvajati određena svota. "To će biti socijalni stanovi. Što će se plaćati i koliko, to ćemo vidjeti. Struja i voda sigurno, a koliko će se za stan morati izdvajati, to ne znam. Ja sam pitao pa su mi bili rekli da će se plaćati marku-dvije po kvadratu mjesečno. Onaj tko ne bude mogao plaćati, navodno će mu općina snositi troškove. Jer, u kampu ima nekoliko osoba koje nemaju nikakva primanja. Ovdje plaćamo struju, ne plaćamo odvoz smeća i vodu niti najamninu što živimo ovdje", kaže Ivica. Ljuba nastavlja kako je ona čula da će imati pravo na dvosoban stan. "Ali ja imam dvojicu sinova s više od 30 godina. Kako će oni u tu jednu sobu? Što ako se sutra jedan od njih oženi? Ako će nam već graditi te neke stanove, onda bi nam valjda ti uvjeti trebali biti bolji nego ovdje gdje već tako živimo u skučenim prostorima", kaže Ljuba kojoj smeta i činjenica da će u stanovima moći ostati samo dok su im živi roditelji. "Rečeno mi je i da taj stan neće pripadati mojoj djeci. Znači kad ja umrem, oni tu više neće moći biti. To nije pošteno", nastavlja ova žena, ističući kako nije sigurna koliko je najavljena gradnja stanova dobro rješenje za ljude u ovom kampu. I drugi su skeptični vezano uz spomenute stanove. Dio njih ne vjeruje da će centar ikada biti zatvoren jer su im u nešto više od dvadeset godina, koliko on postoji, već puno puta govorili da će se naći rješenje za njih, da će dobiti normalan krov nad glavom, dosad su to bila samo pusta obećanja. "Znate, puno starih je umrlo ovdje u ovim barakama vjerujući u ta obećanja...", rekli su nam na kraju ovog posjeta.
15.01.2018 16:30    Novosti   Kaos u Dubrovniku: Munja udarila u zrakoplov Croatia Airlinesa prije slijetanja Zrakoplov Croatia Airlinesa iz Frankfurta za Dubrovnik udarila je munja neposredno prije slijetanja na dubrovačku zračnu luku. Navodi se da se incident dogodio u nedjelju 14. siječnja u 21 sat. Slijetanje je, unatoč udaru munje, prošlo bez ikakvih problema, javlja Radiosarajevo.ba. Oštećenje na zrakoplovu Airbus A319 je vidljivo i zrakoplov je prizemljen. Mehaničari hrvatskoga zrakoplovnoga prijevoznika pokušavaju osposobiti zrakoplov.
15.01.2018 16:13    Novosti   Nijemci došli po hercegovačke liječnike i medicinsko osoblje Od kako je zavladao trend iseljavanja stanovništva iz BiH, pojavile su se mnogobrojne agencije preko kojih naši državljani odlaze na rad, pretežno u Njemačku, u nadi za boljim životom. Najviše se traže zdravstveni radnici, koji se svakim danom sve više iseljavaju. Daleko bolji uvjeti Upravo je protekle subote u Mostar stigla jedna njemačka tvrtka koja je Mostarcima predstavila svoj rad te ih pozvala da krenu u Njemačku živjeti i raditi, kao zdravstveni djelatnici, obećavši im siguran i stalan radni ugovor s jako dobrom plaćom, tri mjeseca besplatnog smještaja i pomoć pri snalaženju u novom okruženju, mjesec dana besplatna tri obroka dnevno te boravak bez ikakvih troškova. Uvjet za rad je poznavanje njemačkog jezika na razini B2, a oni koji nemaju položen taj stupanj, mogu ga polagati i u Njemačkoj, gdje će ta tvrtka snositi troškove tečaja. Predstavnik te njemačke tvrtke Mostaru je kazao kako tvrtka osigurava i besplatan prijevod svih dokumenata na njjemački jezik što je potrebno da bi se zaposlili u Njemačkoj. “Sve što je potrebno za početak i samostalan život u Njemačkoj, tvrtka se pobrine u najkraćem mogućem roku. Nema probnog rada i plaća je sigurna, te su uvjeti kao što ih ima i svaki Nijemac, plus dodaci kao što su rad noću, blagdani i slično. Za pronalazak stana se pobrine firma koja također plaća kauciju za stan, dobije se automobil na korištenje u roku šest mjeseci dok se ne zbrinete. Radnik nema nikakvih obveza prema tvrtki, niti je vezan ugovorom da mora određeno razdoblje da radi za tvrtku. Ja osobno došao sam bez ikakvog poznavanja njemačkog jezika, dobio sam gore plaćen tečaj, sve od tvrtke sam dobio”, kazao je jedan od organizatora i predstavnika ove tvrtke. Štrajk liječnika HNŽ Ova prezentacija dolazi kao ‘kec na desetku’ s obzirom na aktualnu situaciju u Hercegovini. Naime, dio liječnika iz BiH već odavno ide izravno u Njemačku, a dio u Hrvatsku gdje im nude poslove, jer i oni imaju velikih problema s nedostatkom kadra. Činjenica je da liječnici u velikom broju odlaze jer im se nude daleko bolji uvjeti nego što ih imaju ovdje. Statistički pokazatelji govore da je iz Federacije Bosne i Hercegovine već otišlo više od 320 liječnika medicine u inozemstvo, a pretpostavlja se da je broj ostalih medicinskih djelatnika višestruko veći, piše Dnevni list. U problemima su i liječnici HNŽ-a koji su krenuli sa štrajkovima upozorenja, a kako su najavili, organizirat će i generalni štrajk 23. siječnja, ukoliko ni tada Vlada HNŽ-a ne otvori pregovore sa Sindikatima. Strukovni sindikat doktora medicine i stomatologije HNŽ, traži od vlade HNŽ-a poseban kolektivni ugovor, kakva je praksa u drugim županijama te bolje financijske uvjete rada. Traži se povećanje satnice s 2 KM, koliko je sada, na 2,6 KM, kao i povećanje koeficijenta za 1,2 za sve grupe liječnika, doktore medicine, specijaliste i subspecijaliste. Slični ugovori su u prošloj godini potpisani u pet županija na području Federacije BiH, a sada se traži da se ista praksa primjeni i u HNŽ-u. Osim u HNŽ-u štrajk je najavljen i u Herceg-bosanskoj županiji, a reakcije od strane vlasti još uvijek nema. Nije teško pretpostaviti da će se uz sadašnje uvjete rada i primanja, sve veći broj medicinskog osoblja još lakše uputiti trbuhom za kruhom. A uz pomoć specijaliziranih tvrtki poput spomenute, egzodus se će se dodatno olakšati i još više ubrzati.
15.01.2018 15:59    Novosti   Demografija: U Posušju ravnoteža, selo Vir izumire Prema podacima matičnog ureda općine Posušje ukupni broj rođenih u 2017. godini na području cijele općine Posušje je 159, dok je broj umrlih 157. Dakle, prošle godine u Posušju je zabilježen mali, ali ipak pozitivni prirast stanovništva. U odnosu na 2016. godinu više je i umrlih i rođenih. Podsjetimo, u 2016. godini na području općine Posušje u matičnu knjigu rođenih upisane su 154 osobe, dok je u matičnu knjigu umrlih upisano 131, te je pozitivni prirodni prirast zabilježen i u 2016. godini, piše Večernji list. Podaci u područnim matičnim uredima Gledano po područnim matičnim uredima na prostoru općine najviše osoba u knjigu rođenih upisano je u matičnom uredu Posušje – njih 126, dok je u matičnu knjigu umrlih upisano 78. U odnosu na 2016. godinu, više je i rođenih, ali i umrlih. Tako je u 2016. godini na prostoru općine koji obuhvaća središnji matični ured u Posušju upisano 112 rođenih i 65 umrlih. Kada su u pitanju podaci matičnog ureda u Rakitnu, u 2017. godini nažalost broj umrlih je skoro tri puta veći od broja rođenih. Tako je u 2017. godini na području Rakitna u matičnu knjigu rođenih upisano 11 osoba, dok je u matičnu knjigu umrlih upisano 30 osoba. Statistika za 2017. godinu potpuno se razlikuje od statistike za 2016. godinu kada je na području Rakitna u matičnu knjigu rođenih upisano 18 osoba, a u matičnu knjigu umrlih upisano 14 osoba. Prema podacima matičnog ureda u Broćancu statistika za 2017. godinu ide u korist rođenih, pa je tako u 2017. godini u Broćancu u matični knjigu rođenih upisano 16 osoba, dok je u matičnu knjigu umrlih upisano 14 osoba. Statistika u korist rođenih u ovom djelu općine Posušje bila je i 2016. godine kada je u matičnu knjigu rođenih upisano 16 osoba, dakle isto kao i 2017. godine dok je u knjigu umrlih upisana jedna osoba manje – njih 15. Iznimno loša situacija u odnosu rođenih i umrlih je na području Vira. Tako je u 2017. godini u matičnu knjigu rođenih upisano samo 6 osoba,dok je u matičnu knjigu umrlih upisano 32. Slično je bilo i godinu dana ranije kada je u Viru u matičnu knjigu rođenih upisano 8 osoba, a u matičnu knjigu umrlih 27 osoba. Iznimno mali broj rođenih osoba na području Vira zadnjih nekoliko godina potvrđuje i činjenica da nakon 115 godina postojanja osnovne škole u Viru, u središnjici Osnovne škole Franice Dall’era ove školske godine nema niti jedan upisani prvašić.