Novosti

22.01.2018 07:58    Novosti   ​Kako izgleda život u međugorskoj komuni bez interneta, mobitela i TV-a? Bez mobitela, interneta i televizora, samo u molitvi i radu. Tako žive štićenici u zajednici, Cenacolo u Međugorju, koja pruža dom ovisnicima, iz mnogih europskih i svjetskih gradova. Cenacolo je 1983. godine osnovala talijanska časna sestra, Elvira, kako bi pomogla mladima, koji su iz različitih razloga prolazili kroz životne i egzistencijalne krize, donosi N1. Već tri i pol godine ovo je dom Marka i Jera. Dijele ga s ostalih 60 štićenika. Tu su pronašli mir.
22.01.2018 07:39    Novosti   Palestinski predsjednik traži od EU da prizna palestinsku državu Palestinski predsjednik Mahmud Abas službeno će od EU zatražiti da prizna palestinsku državu, rekao je palestinski ministar vanjskih poslova Rijad al-Malki.
21.01.2018 21:14    Novosti   Prevelika količina rada predstavlja ozbiljan rizik za zdravlje Nakon 30 godina neoliberalne deregulacije, osmosatno radno vrijeme se čini kao zaostatak davne ere, piše Peter Fleming za The Guardian.
21.01.2018 20:01    Novosti   ​SPD ide u pregovore s Angelom Merkel o 'velikoj koaliciji' Njemačka socijaldemokratska stranka (SPD) dala je na izvanrednom stranačkom kongresu zeleno svjetlo početku konkretnih pregovora o formiranju koalicijske vlade s demokršćanskom Unijom CDU/CSU kancelarke Angele Merkel.
21.01.2018 18:22    Novosti   ​Deseci tisuća grčkih nacionalista prosvjedovalo protiv protiv kompromisa oko imena Makedonije Oko 50.000 ljudi koji se protive imenu Makedonija u budućem nazivu nekadašnje jugoslavenske republike prosvjedovalo je u Solunu, prijestolnici grčke Makedonije, protiv napora Atene i Skoplja da diplomatskim naporima riješe taj spor.
21.01.2018 17:30    Novosti   ​Rekordnih 25.339 ubojstava u Meksiku prošle godine Meksiko je zabilježio 25.339 ubojstava u 2017. na valu rastućeg nasilja povezanog s krijumčarenjem droga, po službenim podacima, čime je 2017. godina najpogibeljnija od početka takvog bilježenja 1997.
21.01.2018 17:01    Novosti   ​Francuska traži hitni sastanak Vijeća sigurnosti zbog Sirije Francuska je pozvala na hitni sastanak Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda zbog Sirije nakon turskoga upada u sirijsku pokrajinu Afrin na sjeveru zemlje, rekao je francuski ministar vanjskih poslova Jean-Yves Le Drian u nedjelju.
21.01.2018 16:11    Novosti   BiH će tek 2023. početi pregovore o pristupu EU, ​Srbija i CG najranije mogu postati članice 2025. Srbija i Crna Gora mogu u najboljem slučaju članicama EU-a postati 2025., a za ostvarenje toga ambicioznog cilja prijelomna godina bit će 2019. kada se od obje zemlje očekuje ispunjenje prijelaznih mjerila u poglavljima pravosuđa i unutarnjih poslova, a u slučaju Srbije i puna normalizacija odnosa s Kosovom, stoji u nacrtu strategije proširenja na zapadni Balkan koju bi Komisija trebala prihvatiti počekom sljedećeg mjeseca.
21.01.2018 15:22    Novosti   Rođen i odrastao u Italiji, došao živjeti u BiH: 'Mladi ovdje sami moraju stvarati svoju budućnost' Dario Lončarević rođen je i odrastao u Italiji, a njegova obitelj porijeklom je iz Bosne i Hercegovine. Došao je u BiH jer je to bila njegova iskrena želja, planira i ostati jer vjeruje da mladi mnogo mogu utjecati na stvaranje boljeg ambijenta u društvu.
21.01.2018 14:50    Novosti   Iz Slovenije i Njemačke dolaze studirati medicinu u BiH Dok mladi u BiH sanjaju o odlasku na studij na neko od poznatih svjetskih zapadnih sveučilišta, ima i onih koji iz razvijenijih zemalja dolaze studirati u BiH. Pa tako iz godine u godinu raste broj stranih studenata u BiH, što potvrđuju podaci Službe za strance, piše Večernji list BiH. Tako je u 2016. godini samo na osnovi obrazovanja izdano 3550 dozvola za privremeni boravak. Od toga, bilo je 1406 produljenih i 2144 odobrena privremena boravka. Najviše dozvola po toj osnovi izdano je državljanima Turske, a slijede državljani Srbije, Hrvatske i Crne Gore. Ako te podatke usporedimo s onima Službe za poslove sa strancima za 2015. godinu, evidentan je znatan porast broja stranih studenata u našoj zemlji. Naime, u 2015. godini izdano je 1914 dozvola za privremeni boravak radi obrazovanja državljanima iz 69 zemalja. Najviše dozvola u 2015. godine izdano je državljanima Turske, Srbije, Hrvatske i Crne Gore. Iskustva stranih studenata Posljednjih godina istočna Europa postala je popularno odredište za međunarodne studente koji studiraju medicinu. Čini se kako Bosna i Hercegovina postaje dio te rute. Od 2011. do 2015. stopa međunarodnih studenata u BiH povećana je za 56 posto, a u posljednje četiri godine u Sarajevu su otvorena dva studija medicine na engleskom jeziku. Troje mladih ljudi iz Slovenije, Njemačke i Palestine došlo je studirati medicinu u Sarajevskoj školi za nauke i tehnologiju, a čak 30 posto studenata u toj obrazovnoj ustanovi čine stranci. Radio Slobodna Europa napravio je videoprilog s to troje budućih liječnika koji su govorili o svom iskustvu i razlozima dolaska u BiH. "Uvijek sam osjećala u sebi kako ću biti liječnica, da to moram učiniti i da je to moja misija na ovom svijetu. Moj veliki san je biti dječja kardiokirurginja. S obzirom na to da nemamo takav odjel u Sloveniji, pokušavam se specijalizirati u inozemstvu i sve naučiti. Poslije studija se namjeravam vratiti u Ljubljanu i otvoriti kliniku, tako da naša djeca imaju kirurginju za srce", ispričala je svoje iskustvo Aida Đurić, studentica iz Slovenije. Prema njezinim riječima, slovenski školski sustav malo je drugačiji i ima prilično težak put za upis na medicinski fakultet. Mladi bi voljeli studirati medicinu, ali se upisuje samo 150 studenata, tako da nema mjesta za sve. "U Sloveniji uopće ne plaćate studij. Za sve je besplatan. Ovdje je, dakle, skuplje. Da budem iskrena, ono što plaćate, ovdje i dobijete. Takav je slučaj za medicinu. Budući da BiH nije u Europskoj uniji, ako medicinu završim ovdje, trebam imati još četiri ispita samo za potvrđivanje diplome u EU. To će doći s vremenom i vjerojatno ću to riješiti ako zatreba", kazala je ova mlada Slovenka. Svi mladi koji dođu na studij u BiH imaju svoje razloge i drugačije viđenje. "Želim provesti bar godinu dana tu jer mislim kako bi mi to definitivno bilo dobro iskustvo. Suočavanje s nekim poteškoćama pomaže vam rasti kao osoba. Imate ove velike zajednice u istočnim zemljama. U osnovi svi prvi put studiraju medicinu vani i mislim kako je to dobra stvar. Možete tako uspostaviti bliska prijateljstva", smatra Njemica Rebecca Peter. Mladi Palestinac Abdallah Salhab dolazi iz potpuno drugačijeg svijeta i drukčije gleda na svoju priliku usavršiti se u medicini. "Nemam kolege koji su diplomirali prije nas, tako da ne znam kako će biti, ali sam u osnovi optimist. Želim ići u Njemačku ili Austriju, ali nisam siguran da će se to i dogoditi. No, siguran sam, kada dođe vrijeme, kakvi god problemi se pojavili, ne bojim se stvari koje će mi dati druge mogućnosti. Za nas strance nije dovoljno samo biti dobar. Primjerice, njemačka kompanija ima pet kandidata istih kvalifikacija, istih studija, iste razine. Koga će izabrati - Nijemca ili stranca. Naravno - Nijemca. Možete to nazvati diskriminacijom, ali sasvim je normalno da izaberete ljude koji su vam bliži. Dakle, nije dovoljno da budete samo prosječan, nije dovoljno biti dobar, moraš biti najbolji", smatra ovaj student medicine iz Palestine. Niže cijene Cijene studija na engleskom jeziku na privatnim i državnim fakultetima u Bosni i Hercegovini kreću se od 1000 do 5500 eura godišnje, zbog čega brojni strani studenti i dolaze ovdje. S druge strane, na međunarodnim sveučilištima u državama članicama Europske unije cijene studija kreću se između 2000 i 20.000 eura, dok školarina na vodećim sveučilištima u Velikoj Britaniji doseže i 35.000 eura godišnje. Ipak, nije uvijek razlog novac, u brojnim slučajevima mladi su željni novih iskustava, upoznavanja novih kultura te nastoje preko programa razmjene studenata doći u BiH i neko vrijeme živjeti te studirati ovdje.
21.01.2018 14:43    Novosti   Više od 1.400 uzoraka hrane neispravno Na temelju obrađenih podataka o laboratorijskim analizama hrane dostavljenih od strane laboratorija za kontrolu hrane iz Bosne i Hercegovine, a koji se odnose na razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2017. godine, ukupno je uzorkovano 29.287 uzoraka hrane, od čega je neodgovarajuće bilo 1.409 uzoraka ili 4,81 posto. Na mikrobiološke parametre analizirano je 22.126 uzoraka hrane, od toga 292 uzorka (1,32 posto) nisu bila u skladu s važećim propisima, navode u Agenciji za sigurnost hrane BiH. Kategorije kojim je najčešće pripadala hrana koja nije bila u skladu sa važećim propisima su: meso i proizvodi od mesa, složena jela i tjesto žitarica i proizvodi na njegovoj bazi, a najčešći uzrok neispravnosti je bila prisutnost aerobnih mezofilnih bakterija, enterobakterija, te salmonele. Na fizičko-kemijske parametre ukupno su uzorkovana i analizirana 2.002 uzorka hrane, od čega 15 uzoraka (0,75 posto) nije bilo u skladu s važećim propisima. Uzrok neispravnosti je bila prisutnost teških metala iznad propisane MDK i ostale analize, a kategorije hrane kojima su najčešće pripadali neodgovarajući proizvodi su bile ribe i riblji proizvodi i dodaci ishrani. "Prema dostupnim podacima, nema značajnijh odstupanja u postotku neodgovarajućih uzoraka hrane u odnosu na višegodišnji prosjek", kazao je za Fenu direktor Agencije za sigurnost hrane BiH Džemil Hajrić. Po njegovim riječima, u Bosni i Hercegovini, kao i u drugim zemljama, ne postoji apsolutna sigurnost hrane te se stoga, s obzirom da je hrana izložena različitim biološkim, kemijskim i fizičkim opasnostima u svim fazama proizvodnje, prerade, obrade i distribucije, može dogoditi da se zdravstveno neispravna hrana nađe na tržištu. U tim slučajevima, kaže Hajrić, sporna hrana se podvrgava povlačenju ili opozivu. Povlačenje je uklanjanje zdravstveno neispravne hrane s tržišta, uključujući povlačenje iz maloprodaje. Povlačenje se provodi kada se utvrdi da je hrana zdravstveno neispravna te se može utvrditi da je ista u potpunosti u lancu distribucije te nije došla do krajnjeg potrošača. Opoziv podrazumijeva uklanjanje zdravstveno neispravne hrane s tržišta, uključujući hranu koja je distribuirana do krajnjeg potrošača te stoga uključuje komunikaciju s potrošačima. Prema odredbama Zakona o hrani, subjekti u poslovanju s hranom u svim fazama proizvodnje, prerade, obrade i distribucije dužni su osigurati da hrana zadovoljava odredbe propisa o hrani relevantnih za njihove djelatnosti i nadzirati poštivanje propisa, te su odgovorni za svako oštećenje zdravlja ljudi zbog konzumacije zdravstveno neispravne hrane u svim fazama proizvodnje, prerade, obrade, distribucije i prodaje, objašnjava Hajrić. To, kaže on, podrazumjeva, da subjekti u poslovanju s hranom moraju provoditi čitav niz postupaka u okviru procesa samokontrole. Pored mjera koje se poduzimaju u okviru procesa samokontrole, nadležni inspekcijski organi provjeravaju zdravstvenu ispravnost hrane u okviru službenih kontrola, kako pri uvozu, tako i na tržištu, a Agencija za sigurnost hrane i Ured za veterinarstvo, u okviru svoje nadležnosti, u suradnji s nadležnim inspekcijskim organima provode godišnje monitoring hrane. "Sukladno Zakonu o hrani, hrana koja se uvozi u Bosnu i Hercegovinu mora biti u skladu s relevantnim odredbama propisa o hrani ili uvjetima koje Bosna i Hercegovina priznaje barem kao ekvivalentne istima ili, ako postoji poseban sporazum između Bosne i Hercegovine i zemlje izvoza, s odredbama tog sporazuma", ističe direktor Agencije za sigurnost hrane. Dakle, hrana koja se uvozi u Bosnu i Hercegovinu mora zadovoljavati parametre kvalitete koji su propisani zakonodavstvom u Bosni i Hercegovini. Hajrić napominje kako usporedna istraživanja kvalitete hrane u Bosni i Hercegovini i drugim zemljama dosad nisu provođena. Dodao je da uz subjekate u poslovanju s hranom, koji su odgovorni za stavljanje zdravstveno ispravne hrane na tržište, te nadležnih institucija koje nadziru zdravstvenu ispravnost hrane, i sami potrošači imaju veliku odgovornost, jer nepravilnom pripremom, rukovanjem i čuvanjem zdravstveno ispravne hrane može doći do kontaminacije i tako se može povećati rizik od bolesti prenosivih hranom. "Stoga preporučujemo potrošačima da hranu kupuju isključivo u registriranim objektima s posebnim naglaskom na lako kvarljive namirnice, kao što su npr. jaja, meso i mlijeko, koje je potrebno čuvati u odgovarajućim rashladnim uređajima", objašnjava direktor Hajrić uz napomenu da bi pri kupovini hrane trebali obratiti pozornost na deklaraciju proizvoda s naglaskom na rok trajanja i sastav proizvoda ukoliko su alergični na određene sastojke, te na organoleptička svojstva proizvoda.
21.01.2018 14:23    Novosti   Moguća poledica, oprez kod mostova i tunela kroz BiH Pojačan oprez savjetujemo u planinskim predjelima, kao i na mostovima i prilazima tunelima, priopćeno je jutros iz BiHAMK-a. Na putnim pravcima Bugojno-Novi Travnik i Livno-Šujica-Kupres puše jak vjetar koji mjestimično stvara sniježne nanose. Učestali su odroni zemlje ili kamenja u usjecima i preko planinskih prevoja. Prometuje se slabijim intenzitetom, a pojačana frekvencija vozila tijekom dana očekuje se na putevima prema ski centrima i zimskim izletištima. Apeliramo na vozače da vožnju prilagode trenutnom stanju i uvjetima na putu. Podsjećamo da je posjedovanje zimske opreme zakonski obavezno. Na magistralnom putu M-14.2 Resanovci-Drvar zbog urušavanja potpornog zida prometuje se jednom trakom. Zbog aktiviranih klizišta izmjenjen je režim prometovanja na magistralnom putu M-16 Banja Luka-Crna Rijeka (na lokalitetu Gornji Šeher), kao i na regionalnim putevima R-441 Banja Luka-Turbe (Ljubačevo) i R-454a Bratunac-Drinjača. Na graničnim prijelazima zadržavanja nisu duža od 30 minuta.