Novosti

15.10.2018 17:40    Novosti   Spriječit će se plavljenje Mostarskog blata, a vodom iz akumulacija ''hranit'' će se hidroelektrane Prije više od 80 godina bila je započeta gradnja brane na rijeci Ugrovači na lokaciji Sinjac između širokobrijeških sela Dobrkovići i Ljubotići. Ponovno je oživljena ideja o gradnji brane na istom mjestu, a u planu je izgradnja još jedne brane na Ugrovači. Riječ je o brani na toj rijeci na lokaciji između Crnih Lokava i Britvice, piše Večernji list BiH. Ideja o gradnji Ugrovača je tipičan primjer periodnog vodotoka u kršu, a ulijeva se u rijeku Lišticu u samom gradu Širokom Brijegu. U vrijeme velikih kiša nabujala Ugrovača zna izazvati poplave u svom donjem toku u samom gradu, a goleme količine vode ovog periodnog vodotoka gotovo svake godine izazovu plavljenje značajnih površina Mostarskog blata. Izgradnjom dviju planiranih brana ukrotile bi se vode rijeke Ugrovače, a dvije umjetne akumulacije “hranile” bi vodom dvije male hidroelektrane koje su planirane na rijeci Lištici u koju se ulijeva Ugrovača. Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne planira izgradnju dviju malih hidroelektrana: jedne na lokaciji Dubrava, na prostoru Knešpolja i Uzarića, a druge na lokaciji Luke do stare “fratarske centrale” nadomak širokobriješke zaobilazne ceste. Ideja o gradnji male hidroelektrane na lokaciji u blizini mjesta gdje se Ugrovača ulijeva u rijeku Lišticu stara je gotovo čitavo stoljeće. Rodila se u širokobriješkom franjevačkom samostanu 1923. godine pa se zbog toga hidroelektrana na rijeci Lištici, sagrađena 1936. godine, nazvala “fratarskom centralom”. Električna energija proizvedena u njoj služila je za rasvjetu samostana i gimnazije te gradsku rasvjetu, kućanstva u gradu, električnu crpku za opskrbu vodom gradskog područja… Zbog nebrige komunističkih vlasti “fratarska centrala” prestala je s radom početkom 50-ih godina prošloga stoljeća. No, Široki Brijeg bi u skorije vrijeme trebao dobiti ne jednu, nego dvije male hidroelektrane. Marin Gilja, generalni direktor Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg Bosne, kaže: “Čim bude gotov urbanistički plan Širokog Brijega, Elektroprivreda HZ HB započela bi s realizacijom tog projekta čija vrijednost iznosi oko 30,000.000 KM”. Na hidroelektrani Luke predviđena je ugradnja četiriju agregata, svaki snage od 0,5 MW, što znači da bi ukupna instalirana snaga iznosila dva MW, a prosječna godišnja količina energije iznosila bi 5,4 GWh. Na hidroelektrani Dubrava predviđena je ugradnja dvaju agregata, svaki snage 2,5 MW, što znači da bi ukupna instalirana snaga iznosila pet MW, a prosječna godišnja količina energije iznosila bi 12,1 GWh. Miro Kraljević, gradonačelnik Širokog Brijega, ističe kako je to još jedan od značajnih projekata u Širokom Brijegu i dodaje: “Ovaj projekt treba uvrstiti u prostorni plan Širokog Brijega. Brane na Ugrovači omogućile bi reguliranje korita ove rijeke u donjem toku, spriječilo bi se plavljenje Mostarskog blata, a dvije hidroelektrane imale bi svoj gospodarski značaj”. Izgradnjom dviju brana na Ugrovači mještani širokobrijeških sela Dobrkovići, Ljubotići, Izbično, Britvica i Crne Lokve bili bi nadomak umjetnih jezera. Mirko Cigić u širokobriješkom časopisu Vitko objavio je zanimljiv rad o počecima gradnje brane na Ugrovači prije osam desetljeća. U Širokom Brijegu znaju reći kako Mostarsko blato ne poplavljuje rijeka Lištica, nego Ugrovača. Početkom 30-ih godina prošloga stoljeća došlo se na ideju da bi se goleme divlje vode rijeke Ugrovače mogle ukrotiti branom, akumulirana voda za sušnih razdoblja koristiti za navodnjavanja, a kontroliranim otjecanjem zaštitila bi se nizvodna područja od poplava. U vrijeme dugotrajnih kiša protok vode u Ugrovači nekoliko puta premašuje kapacitet ponora u Mostarskom blatu. Voda se dugo zadržava na velikom dijelu Mostarskog blata, što izaziva velike štete na usjevima i kašnjenje proljetne sjetve. Mirko Cigić naglašava kako je ideja naišla na razumijevanje dijela svjetovnih i crkvenih vlasti pa su istražni radovi počeli 1932. godine. “Šef Tehničkog odjela u Mostaru Vicko Danek prigodom svoga prvog dolaska u Donji Sinjac daje punu potporu izgradnji brane na Ugrovači. Uskoro je od banovinskog Tehničkog odjela iz Splita dodijeljen kredit za financiranje snimanja terena. Geodetski poslovi dodijeljeni su M. Gercoviću, inženjeru iz Mostara. Duboki kanjon Ugrovače proteže se kroz izrazito raščlanjeni krški reljef u dužini od 16 kilometara, slijedeći uglavnom longitudinalni smjer pružanja. Nekih dvjestotinjak metara pred samu branu kanjon prelazi u transverzalni smjer pružanja amortizirajući udare vodene bujice na buduću branu. Prije početka izvođenja radova na objektu nužno je utvrditi vodoodrživost kanjona i potencijalne gubitke akumulirane vode s obzirom na to da je Ugrovača tipičan primjer periodnog vodotoka u kršu”. Stručnjaci iz ove oblasti slažu se oko toga da su porozne vapneničke stijene izložene koroziji, proširivanju pukotina i slično, što izaziva stvaranje ponora, spilja i jama pa su zbog toga nužni zahvati injektiranja terena kako bi se spriječilo nekontrolirano otjecanje vode. Bilo je potrebno obaviti geološka i geotehnička mjerenja i ispitati teren. Inženjer M. Gercović izradio je projekt brane visoke 45 metara. Novo doba 23. svibnja 1935. godine na trećoj stranici objavljuje tekst o brani na Ugrovači, u kojem stoji da bi buduća akumulacija na lokaciji Donji Sinjac imala kapacitet tri milijuna prostornih metara vode, što bi dostajalo za napajanje oko 500 hektara poljoprivrednih površina na dobrkovskim i ljubotićkim Ugrovačama te Dobrkovskom i Mokarskom polju. Detaljnim izračunom utvrđeno je kako bi izvedba betonske brane koštala oko milijun i 120 tisuća tadašnjih dinara, dok bi brana izrađena od kamena bila četiri puta deblja, a izvedba trostruko skuplja. Domaći projektanti nisu se mogli složiti oko načina izvedbe toga projekta pa je zatraženo stručno mišljenje jednog švicarskog inženjerskog povjerenstva. Cigić pretpostavlja da je glavni nositelj projekta bio Franjevački samostan u Širokom Brijegu. Za ovaj zahtjevni projekt 1935. godine realiziran je kredit od 400.000 dinara zahvaljujući dr. Marku Kožulu, ministru u Vladi Milana Stojadinovića. U knjizi Mirka Cigića “Dobrkovići kroz vrijeme” stoji kako su pristigla novčana sredstva omogućila početak zemljanih radova i gradnju pristupne ceste iz Ivanj drage do lokacije Donji Sinjac. Oduševljenje zbog projekta Prve pripremne radove vodila su tri inženjera, od kojih su se jedan ili dvojica zvala Rihter. Smještaj i hranu imali su u Tubinoj mejani. Zbog financijske oskudice odgađano je intenziviranje radova na brani. Cigić smatra da su značajnija sredstva osigurana 1939. ili 1940. godine te se intenzivnije prišlo prikupljanju građevinskog materijala i samoj gradnji. Sav se materijal, osim cementa, nalazio u koritu Ugrovače. Pristupilo se i trasiranju budućeg vodonatapnog kanala iz Brine preko lokacije Lučice i Ćaska prema obradivim površinama na lokaciji Ugrovače te Dobrkovskom i Mokarskom polju. Seoski puk u Dobrkovićima, Ljubotićima i Mokrom s oduševljenjem je dočekao ovaj projekt. Radovi su bili pod stručnim nadzorom trojice inženjera, a ostalim poslovima bavili su se širokobriješki gvardijan fra Serafin Vištica i fra Fabijan Paponja, gimnazijski profesor i ravnatelj širokobriješkog konvikta. U knjizi “Dobrkovići kroz vrijeme” Cigić navodi svjedočenje Anđe Marušić: “U početku je na gradnji brane radilo dvadesetak radnika. Iz Ćoše su bili Ivan Marušić (Martinov), Miše Marušić (Perin), Jure Hrkać (Markov), Bože Hrkać (Marijanov) i Stipe Hrkać (Nikolin). Od Grbešića su bili, koliko se sjećam, četvorica: Bože i Fabijan Grbešić – Gejić, Ante Grbešić – Ravić i Mate Grbešić – Tošić. Ostalih se više ne sjećam. Grupovođe su bili Franjo Hrkać – Berinđija i Grgo Spajić – Cvitanović. Među radništvom je bilo i Ljubotićana, a jedino se sjećam Joze Šakote – Lukanovića i Bože Šakote – Cikova. Svakodnevno je Ivica Hrkać – Dugulja s burilom na leđima nosila radnicima vodu za piće do Donjeg Sinjca”. Zbog nedostatka kapitala, slabe tehničke opremljenosti i nepristupačnog terena radovi na brani nisu napredovali željenom brzinom. Primicao se i rat pa je ugasla i nada u dovršetak ovog zahtjevnog projekta. No, najčvršći svjedoci o ovom projektu uklesani su u liticama desne i lijeve obale, vidljivi su iz Ljubotića i Dobrkovića. Čekaju nove graditelje za nova vremena.
15.10.2018 15:01    Novosti   Eksperti pronašli 'pogreške u zaključivanju': Presudu šestorici moguće je pobiti "Postoji mogućnost pobijanja pravomoćne presude suda u Haagu u predmetu “Prlić i ostali”!" To je zaključak analize Akademije pravnih znanosti Republike Hrvatske sačinjene još krajem ožujka za Ministarstvo pravosuđa RH. Autori analize su uz voditelja prof. dr. sc. Davora Derenčinovića, prof. dr. sc. Maja Seršić, prof dr. sc. Davorin Lapaš, izv. prof dr. sc. Maja Munivrana Vajda i doc. dr. sc. Marin Bonačić. Akademija tvrdi da unatoč restriktivnoj praksi Suda u Haagu za područje bivše Jugoslavije, a koju smatraju pogrešnom, postoje osnove za podnošenje zahtjeva za preispitivanje presude, uz pridržavanje i druge mogućnosti, revizije u slučaju da se do isteka roka od godinu dana – koji istječe 29. studenoga – otkriju nove činjenice, piše Vecernji.hr. Akademija obrazlaže kako se revizija temelji na Statutu suda u Haagu, dok je preispitivanje ovlast koja se smatra svojstvenom sudu kod postojanja osobitih okolnosti koje to opravdavaju kako bi se izbjegla očita nepravda. Argument kako ono što Statut izričito ne predviđa nije dopušteno, za Akademiju ne stoji jer nije konzistentno poštovan u Haagu. A i sve moguće nepravde nije moguće podvesti pod reviziju. Za reviziju je potrebna nova činjenica, koja stranci nije bila ranije poznata, niti ju je uz dužnu pažnju mogla doznati, a bila bi odlučna u konkretnom slučaju. Zahtjev da se ranije za nju nije moglo doznati nije tako strog, već su moguća odstupanja, kao u predmetu Šljivančanin, gdje je i pojam “nove činjenice” tumačen na širi način. Međutim, revizija, koju mogu podnijeti osuđenik i tužitelj, ne može se podnijeti radi pravnih pitanja. Uskrata pravde Što se tiče “preispitivanja” presude, eksperti Akademije fokusirali su se na traženje “jasnih pogrešaka u zaključivanju“, a koje bi dovele do uskrate pravde ako ih se ne bi korigiralo. To su našli u dijelovima presude koji se odnose na: imenovanje neoptuženih sudionika udruženoga zločinačkog pothvata (UZP), običajnopravni status UZP-a i usklađenost njegova najkontroverznijeg tzv. trećeg oblika s pravnim standardima, povredu prava na pravično suđenje, kvalifikaciju oružanoga sukoba u Bosni i Hercegovini i utvrđivanje prekoračenja ovlasti suda u Haagu. Preispitivanje presude kao diskrecijske ovlasti suda, što znači da mogu i ne moraju to prihvatiti, žalbeno je vijeće obrazložilo u predmetu Mucić – Čelebići, argumentira Akademija. Ali, poslije je sud u Haagu znatno suzio mogućnost korištenja tog pravnog lijeka, pa je restriktivna odluka Žalbenog vijeća u predmetu Žigić postala ustaljena iako postoje “značajni i važni razlozi za odstupanje od nje”, navodi se u analizi i upućuje kako bi na to trebalo ukazati pred Mehanizmom u Haagu, koji završava procese. U predmetu Žigić rečeno je kako ne postoji pravo na preispitivanje pravomoćnih presuda, što je prihvatljivo kad je riječ o činjeničnim pogreškama jer se za njih može podnijeti revizija. Ali, druga je stvar s primjenom pogrešnih pravnih standarda. K tomu, u predmetu Žigić žalbeno vijeće nije argumentiralo svoje odstupanje od ranije prakse, što je bilo dužno i na što je upozorio sudac Shahabuddeen, pa je u svom izdvojenom mišljenju ustvrdio kako pod reviziju “nije moguće podvesti sve moguće slučajeve povrede pravde”. Odnosno, da inzistiranje na reviziji kao jedinom izvanrednom pravnom lijeku protiv pravomoćne presude “može dovesti do izvještečenog nastojanja da se pravna pitanja prikažu kao činjenična”. Zalaganje i suca Merona Stoga smatra da iznimno treba ostaviti mogućnost preispitivanja kako bi se ispravila očita nepravda. I sudac Meron se za to založio. Bilo je pokušaja da se probije loša praksa suda u Haagu pa i od profesora Zwarta i Knoopsa, pa iako njihov amicus curiae nije prihvaćen, hrvatski eksperti to ističu jer to ukazuje kako ni akademska zajednica ne prihvaća praksu suda u Haagu. Tužiteljstvo je u predmetu Perišić kroz preispitivanje pokušalo ispraviti očitu nepravdu prema žrtvama zbog primjene pogrešnoga pravnoga standarda u oslobađajućoj presudi ali je zahtjev odbijen jer interes žrtava ne predstavlja osnovu koji bi opravdao usvajanje zahtjeva, navodi Vecernji.hr. Premda, tu je riječ o poštivanju “svetih” načela kaznenog prava “res iudicata” i “ne bis in idem”, zbog kojih o presuđenoj stvari nije moguće i drugi put suditi. Predmet Prlić je drugačiji i prema analizi Akademije niz jasnih pogrešaka u zaključivanju tvore nepravdu koju Mehanizam u Haagu treba ispraviti.
15.10.2018 14:52    Novosti   Strašne poplave u Francuskoj usmrtile najmanje 5 osoba: 'Ljudi su zarobljeni na krovovima' Najmanje pet osoba službeno je poginulo u poplavama u južnoj francuskoj pokrajini Aude, nakon što je u samo nekoliko sati tijekom noći pala količina kiše dostatna za nekoliko mjeseci, izjavio je lokalni dužnosnik u ponedjeljak. Dužnosnik Alan Thirion za BFM TV rekao je da su helikopteri za spašavanje bili su u pripremi dok se vrijeme nije smirilo kako bi mogli započeti s operacijama spašavanja. "Ljudi su zarobljeni na krovovima. Morat ćemo koristiti letjelice kako bismo ih evakuirali jer ih zbog razine vode i struja nismo u mogućnosti doseći brodovima. Previše je opasno", rekao je Thirion. I dok je službena brojka poginulih još uvijek 5, neki mediji, između ostalog ruski RT i Guardian, nagađaju i kako je smrtno stradalo između 13 i 19 osoba. Među najteže pogođenim područjima su sela Conques-sur-Orbiel i Villardonnel, gdje je razina vode dosegla prozore prvog kata nekih kuća. Poplave su udarile bez upozorenja. Najmanje jednu žrtvu odnijela je bujica vode dok je spavala, dodao je Thirion. Očekuje se kako će razina vode nastaviti rasti u ponedjeljak zbog kiše koja će padati sve do kasnih jutarnjih sati. Lokalne škole su zatvorene i stanovnici su upućeni da ostanu kod kuće. Obilne kiše nisu neobična pojava u Francuskoj u ovo doba godine no meteorolozi navode kako je iznimno toplo more duž južne francuske obale moguć uzrok još obilnijih kiša. Prema podacima državnog hidrometeorološkog zavoda, ova je godina najtoplija zabilježena u Francuskoj od 1900., piše Vijesti.hr
15.10.2018 14:29    Novosti   Talačka kriza u Kölnu: Muškarac se zabarikadirao u ljekarnu, čuli se i pucnjevi Nepoznati muškarac nešto prije 13 sati zabarikadirao se u ljekarnu u blizini glavne željezničke stanice u Kölnu te je uzeo zasad neutvrđen broj talaca. Prema nepotvrđenim izvješćima, u centru Kölna čuli su se i pucnjevi, a policija upozorava građane da ne idu u taj dio grada. Na terenu je policija s puškama, a željeznička je stanica zatvorena. Pretpostavljamo da postoji taokinja, bilo u McDonaldu, bilo u obližnjoj ljekarni", kazala je glasnogovirnica policije dodajući: "Vjerojatno je zatočena žena, no nemamo drugih detalja." Njemački magazin Focus ranije je prenio da se čulo nekoliko hitaca na obližnjoj glavnoj željezničkoj stanici, no policija je to demantirala. Policija je pozvala građane da izbjegavaju područje oko trga Breslauer, piše Hina.
15.10.2018 14:01    Novosti   ​Učiteljica se smijala kad je uhićena pa priznala seks s učenikom Udata učiteljica, koja je nasmijana pozirala kad je uhićena, priznala je da se seksala sa 17-godišnjim učenikom.
15.10.2018 13:02    Novosti   U utorak u Mostaru 'Dan roze vrpce' U organizaciji Udruge "Novi Pogled", pod sloganom "Nismo same imamo Vas", Dan roze vrpce u Mostaru bit će obilježen u utorak, 16. listopada, na platou ispred Mepas Malla s početkom u 11,00 sati.
15.10.2018 12:47    Novosti   FOTO: Jednotjedni tečaj engleskog jezika u Studentskom centru Mostar U prostorijama Studentskog centra Sveučilišta u Mostaru ovaj tjedan se održava besplatni tečaj engleskog kroz razgovor. Predavači su iz SAD-a za početnu, srednju i naprednu razinu.
15.10.2018 11:44    Novosti   ​Najviša mirovina u FBiH 2.800 KM, 40 posto živi na minimalnoj U Službenim novinama Federacije BiH objavljena je Odluka o utvrđivanju najvišeg iznosa mirovine u isplati u 2018. godini u skladu sa Zakonom o mirovinskom osiguranju u FBiH.
15.10.2018 11:26    Novosti   HNŽ: Komunistička partija osvojila 95 glasova, neovisni kandidati manje od 200, 8719 glasova propalo Svi glasovi koje je dobilo 19 političkih opcija koje nisu prešle izborni prag su propali
15.10.2018 10:32    Novosti   ​Kanada postaje druga država u svijetu koja će legalizirati kanabis: Evo koja su pravila Od 17. listopada Kanađanima će biti dopušten uzgoj, posjedovanje i konzumacije kanabisa u rekreativne svrhe.
15.10.2018 08:41    Novosti   ​Mostar po treći put domaćin Festivala stripa Bliži se 3. Mostarski strip vikend. 20. i 21.10.2018. godine ćemo se opet imati priliku družiti s domaćim i internacionalnim strip autorima u prostorijama Galerije Katarine Hrvatskog doma Herceg Stjepan Kosače.
15.10.2018 08:24    Novosti   ​Slijedi promjena vremena: U sljedećih nekoliko dana očekuju se kiša i pljuskovi Prema najavama meteorologa, u Krajini će danas biti pretežno oblačno vrijeme, a u ostatku naše zemlje sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. U jutarnjim satima po kotlinama Bosne s maglom. Prema kraju dana i u večernjim satima porast naoblake. Krajem dana ili večernjim satima slaba kiša je moguća u Krajina i na zapadu Bosne., prenosi FHMZ.