Novosti

23.04.2018 09:44    Novosti   HPD Prenj 1933 organizira planinarski izlet izlet na 'Mostarsku Bijelu' HPD Prenj 1933 u suradnji sa Stanicom planinarskih vodiča Mostar organizira izlet za građane 6. svibnja 2018. u proljetnu avanturu Mostarska Bijela.
23.04.2018 09:07    Novosti   ​Autobus pun kineskih turista pao s mosta u Sjevernoj Koreji, deseci mrtvih U velikoj prometnoj nesreći u Sjevernoj Koreji mnogo je žrtava iz Kine, priopćilo je danas kinesko ministarstvo vanjskih poslova.
23.04.2018 09:00    Novosti   ​U Haagu počinje žalbena rasprava: Karadžić traži ukidanje presude, tužitelji doživotni zatvor Pred Mehanizmom za međunarodne kaznene sudove u Haagu u ponedjeljak počinje dvodnevna žalbena rasprava po žalbama tužiteljstva i bivšeg vođe bosanskih Srba Radovana Karadžića osuđenog na 40 godina zatvora za genocid i druge ratne zločine počinjene tijekom rata u BiH.
23.04.2018 08:51    Novosti   ​U BiH danas sunčano, temperature do 30 stupnjeva U Bosni i Hercegovini jutros je sunčano.
22.04.2018 21:36    Novosti   Sin Esme Redžepove priveden zbog pljačke njenog muzeja Jedan od 47 usvojenih sinova pokojne dive romske glazbe Esme Redžepove Simeon Atanasov priveden je zbog sumnje da je opljačkao njen muzej na skopskoj tvrđavi Kale, koji je pod zaštitom Makedonije. On je navodno nekoliko sati proveo u policiji na razgovoru kao optužen da ima veze s krađom Esminih stvari - od nakita, garderobe, obuće, namještaja, pa čak i urne s pepelom njenog supruga Steve Teodosijevskog, piše Kurir. "Policija je došla do saznanja da je Esmin sin imao ključ od muzeja i da je sa svojom ljubavnicom Eleonorom iznio sve unikate u vrijednosti od nekoliko desetina tisuća eura, zbog čega je istraga u tijeku. On smatra da je sva ostavština njegova, pa je pomoću oporuke pokušao sve da prigrabi sebi, eliminirajući ostalu djecu. Namjeravao je da otme i zgradu u kojoj je muzej, ali država to nije dozvolila. Zato je odlučio da krađom dođe do bogatstva i riješio da opljačka i pokupi sve sebi", kažu bliski prijatelji Esmine obitelji. Prema informacijama MUP-a, prva krađa se dogodila nakon pjevačicine smrti 2016. godine, a policijski očevid u prostorijama izvršen je na osnovu zahtjeva Fondacije Esma Redžepova. "Dana 30. ožujku 2018. godine prijavljeno je da je od 12. prosinca 2016. godine do 30. ožujka 2018. nepoznati počinitelj izvršio tešku krađu u Muzeju Esme Redžepove u ulici Samoilova, pa su poduzete mjere na utvrđivanju oduzetih predmeta i pronalaženja počinitelja", stoji u priopćenju MUP-a. Esmin muzej je pod zaštitom države te su mnogi novčano pomogli da se sredi. Među njima je i proročica Kleopatra, koja je donirala čak 100.000 eura. Esma je imovinu, uključujući i kuću u kojoj su muzej i Dom humanosti i umjetnosti „Stevo i Esma Teodosijevski“, u kojoj je živjela, oporukom ostavila Makedoniji. Nitko joj ni spomenik nije podigao Esma Redžepova je sa suprugom usvojila 47 sinova, a nakon njegove smrti i jednu djevojčicu. Ono što je tužno jeste da njen grob skoro nitko ne posjećuje. Sve je zapušteno, a ni godinu i po poslije njene smrti nitko joj ni spomenik nije podigao. Čak joj se i kuća u kojoj je živjela pretvorila u ruglo.
22.04.2018 20:26    Novosti   ​Povijesna utakmica za kadetkinje SOK Mostar: U Ligi mladih poražena ekipa OK Ljubuški U prvom kolu Lige mladih kadetkinje Studentskog odbojkaškog kluba Mostar slavile su na gostovanju kod OK Ljubuški s 3:1 u setovima.
22.04.2018 19:53    Novosti   Vlasnici TV N1 kupili Pink BiH Američka KKR grupa kupila je od Željka Mitrovića Pink Bosne i Hercegovine i Pink Montenegro, saznaje Danas. To je razlog zbog čega je Mitrović za utorak 24. travnja zakazao sastanak s regionalnim direktorima svojih regionalnih televizija, prenosi Dnevni avaz. Vijest o sastanku objavljena je na stranicama Pinka i u njoj se još kaže da će Mitrović priopćiti tada važne poslovne odluke. “Mitrović je sastanak sazvao kako bi svim upravama priopćio važne odluke koje je donio o budućnosti svih televizija s prefiksom Pink u Srbiji i regiji“, navodi se na stranicama Pinka. KKR grupa u Srbiji posjeduje televiziju N1 i kablovskog operatera SBB.
22.04.2018 19:33    Novosti   Domaća šljiva i loza ne mogu preko granice Sezona godišnjih odmora je pred nama, a mnogi građani BiH već planiraju prvosvibanjske praznike provesti na Hrvatskom primorju. Kako je Hrvatska odavno članica Europske unije, prelazak granice u susjedstvo znači da važe pravila kao i za ulazak u bilo koju zemlju Unije, piše Dnevni avaz. Regulative EU Prema regulativama Europske komisije, dopušteno je da putnik sa sobom prilikom prelaska granice ponese litar jakog alkoholnoga pića, i to u originalnom pakovanju. To znači da domaća lozovača, šljivovica i druge kod nas omiljene rakije ne dolaze u obzir. Dopuštena su dva litra pića s udjelom alkohola manjim od 22 posto, također u originalnom pakiranju, pa o nošenju domaćeg vina nema govora. Slično je kada su u pitanju duhanski proizvodi. Dozvoljeno je sa sobom ponijeti maksimalno 200 cigareta (10 kutija) ili 250 grama rezanog duhana. Kategorično je zabranjen unos mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda. Unošenje kruha, kolača, keksa, čokolada i drugih konditorskih proizvoda nije zabranjeno, pod uvjetom da ništa od toga nije punjeno proizvodima od mesa. Potrebni dokumenti Jedna od važnijih stvari o kojima građani BiH moraju voditi računa jesu dokumenti potrebni za putovanje. Važno pravilo prilikom putovanja u države za koje stanovnicima BiH nisu potrebne vize jeste važenje putovnice. Za sve potpisnice Shengenskog sporazuma vrijedi isto pravilo, a to je da putovnica mora vrijediti najmanje tri mjeseca nakon planiranog datuma povratka u BiH. Oni koji bi ipak bez putovnice preko granice, s osobnom kartom, mogu birati između Srbije, Crne Gore, Albanije i Makedonije, jer s te četiri države BiH ima sklopljen sporazum o prelasku granice uz osobnu kartu. Na temelju Uredbe Europske komisije o kontroli gotovine prilikom ulaska na područje EU i izlaska, osoba koja sa sobom nosi 10.000 eura ili više, obvezna je prijaviti taj iznos carinskoj službi. Građani BiH koji namjeravaju putovati u Hrvatsku, moraju sa sobom ponijeti po 100 eura za svaki dan svog godišnjeg odmora. Slična pravila i za Crnu Goru Iako Crna Gora nije članica EU, prilikom prelaska granice vrijede slična pravila. Od duhanskih proizvoda dozvoljeno je nositi 200 cigareta (10 kutija) ili 250 grama rezanog duhana. Osobe starije od 17 godina u osobnom prtljagu mogu prenijeti litar žestokog alkoholnog pića ili dva litra vina. Za razliku od Hrvatske, u Crnu Goru moguće je unijeti razumne količine hrane za osobne potrebe putnika, koja čini dio putničkog prtljaga i predviđena je za konzumiranje tijekom putovanja.
22.04.2018 19:10    Novosti   Mladež SDA: Popularna igrica ‘El Bake’ je nastavak agresije na BiH Asocijacija mladih SDA reagirala je zbog popularne igrice “El Bake” koja je inspirirana Bakirom Izetbegovićem. Kako kažu, ona je pokušaj diskreditacije predsjednica stranke i nastavak agresije na BiH. Predsjedništvo Asocijacije mladih Stranke demokratske akcije (SDA) ističe da je, po tko zna koji put, na sceni sinkronizirani napad i bezobrazni pokušaj diskreditacije predsjednika Bakira Izetbegovića te predstavljanja njega kao faktora nestabilnosti u bosanskohercegovačkoj političkoj areni, prenosi Dnevni list. "Taj napad koordinirano izvršavaju velikosrpski i velikohrvatski centri, uz snažnu podršku domaćih izdajnika. Svjesni smo da ti napadi, sve dok postoji bošnjački lider koji vodi realnu i umjerenu politiku, koji se istovremeno nije spreman odreći prava bošnjačkog naroda na državu, vjeru, ponos, jezik i ostala temeljna ljudska prava, nikada neće prestati. Izgleda da im stotine drskih reakcija i saopćenja nisu bili dovoljni jer su evidentno njihove namjere prozrete od našeg naroda. Ovaj put su otišli korak dalje i napravili amatersku igricu u kojoj su iskoristili i zloupotrijebili glas predsjednika Izetbegovića, ponovo ga pokušavajući diskreditirati. To nas i ne čudi od njih. Međutim, žalosti nas činjenica da su tu amatersku igricu, kreiranu od strane “nepoznatih” osoba, koja nije ostvarila nikakav rezultat na google play store, štoviše ima beznačajan broj skidanja, promovirali mnogi mediji i istakli je kao udarnu vijest", citat je iz priopćenja. "Mediji su, osim nepoštivanja države i njenih institucija, kao ni funkcije predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine, ovoga puta, prenošenjem te vijesti, ispoljili nepoštovanje prema samima sebi", smatra Predsjedništvo Asocijacije mladih SDA. "Upozoravamo građane Bosne i Hercegovine da se protiv naše države, ali i svih njenih patriota, aktivno vodi specijalni rat čiji je cilj da u miru postignu ono što nisu uspjeli agresijom, genocidom, ubojstvima, silovanjima i logorima. Preko 30.000 članova Asocijacije mladih Stranke demokratske akcije snažno i bezuvjetno stoji iza, uz i ispred realne i umjerene politike predsjednika Izetbegovića, njegove borbe za suverenitet, teritorijalni integritet, istinu i vraćanje ponosa bošnjačkom narodu, ali i u procesu čišćenja stranke od onih koji su pokušali i pokušavaju oteti egzistencijalnu potrebu bošnjačkog naroda da se politički organizira – što SDA zapravo i jeste", navedeno je također u priopćenju Predsjedništva Asocijacije mladih Stranke demokratske akcije. Naime, na popularnoj Google aplikaciji Play store pojavila se igrica “el Bake”, čiji je glavni lik predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović. U igrici nepoznatog kreatora glavni junak el Bake skuplja novac izbjegavajući prepreke, prvobitno u vidu policijskih automobila, a zatim, kako igrica odmiče, i prepreke u vidu demonstranata koji stoje na putu sa transparentima. Leveli, odnosno nivoi, nazvani su po imenima bh. gradova (Bužim, Bihać, Zenica, Tuzli, Sarajevo…). Svaki sljedeći level do kojega igrač dođe sve je kompliciraniji, ali i donosi sve više novca koji junak igrice skuplja. Tako prvi level “Bužim” donosi 200 KM, a završni i najteži – level “Sarajevo” – čak 15.000 KM. "Ukoliko se kojim slučajem ne nalaziš među 100.000 ljudi koji su zaposleni i imaš viška vremena, onda je ovo idealna igrica za tebe. Ako Bake nije pomogao tebi, to ne znači da ti ne trebaš pomoći Baketu. Olakšaj mu put kroz igricu, a Bake će tebi, možda, olakšati put preko granice, stoji u opisu aplikacije koju je postavio nepoznati autor", uz napomenu kako je “svaka sličnost elemenata u igrici sa stvarnošću slučajna”. Igrica na Play Storeu trenutno ima ocjenu 4,8, a sudeći prema komentarima, za kratko vrijeme je postala popularna među korisnicima ove aplikacije.
22.04.2018 18:39    Novosti   Počinje obnovljeno suđenje Bojadžiću za ratne zločine nad Hrvatima u logoru u Jablanici Narednog tjedna pred Apelacijskim vijećem Suda Bosne i Hercegovine počet će obnovljeno suđenje Nihadu Bojadžiću, optuženom za ratni zločin počinjen u Jablanici. Početak obnovljenog suđenja zakazan je za 26. travanj. Bojadžić je prvostupanjskom presudom iz travnja 2014. proglašen krivim za zločin protiv ratnih zarobljenika i osuđen na godinu dana zatvora, a oslobođen je 13 točki optužnice. Prvostupanjskom presudom Bojadžić je proglašen krivim da je kao zamjenik komandanta odreda “Zulfikar” Armije BiH (ABiH) sredinom srpnja 1993. naredio vojniku da pretuče zarobljene pripadnike Hrvatskog vijeća obrane (HVO) u muzeju “Bitka na Neretvi”. Proglašen je krivim i da je u bazi odreda “Zulfikar” u Donjoj Jablanici u rujnu 1993. godine pucao oko glave svjedoku dok ga je ispitivao o oružju. Bojadžić je u drugom predmetu osuđen na 15 godina zatvora zbog zločina nad Hrvatima počinjenih u selu Trusina kod Konjica.
22.04.2018 18:18    Novosti   Slika podijeljene BiH: Dok jedni žive na ivici siromaštva, drugi uživaju u luksuzu Statistike pokazuju da se godišnje uveze kavijara, viskija, egzotičnih orašastih plodova, ali i luksuznih automobila u vrijednosti od nekoliko desetina milijuna maraka. S druge strane, pola milijuna nezaposlenih živi na ivici egzistencije. Stručnjaci kažu da je jaz između bogatih i siromašnih ogroman i da će, ako se ovako nastavi, biti još veći. Dok više od polovice građana BiH jedva preživljava od mizerne radničke plaće ili zahvaljujući jednom obroku iz javne kuhinje, trend uvoza luksuznih automobila se nastavlja, piše portal rtvbn.com. Samo u prva tri mjeseca 2018. godine, uvezeno je 10 luksuznih automobila čija je vrijednost tri milijuna maraka. Neobično je i to što će ova cifra uveliko premašiti prošlogodišnju kada je za 10 luksuznih automobila za čitavu godinu potrošeno također tri milijuna maraka. Građani kažu da je jaz između bogatih i siromašnih sve veći. „Vidim da ima bijede ali automobili to ne govore, i mislim ima puno siromaštva naročito Banja Luka i Doboj.“ „Mnogo nepravde ima i sve treba kroz zakon od prometovanja smeća pa dalje a od vrha nema tako čvrstih zakona.“ „Tko ima ima tko nema nema ali da je standard za građane loš to je apsolutno i mislim da je najveći problem što nema posla nema se gdje raditi i to je ključ priče“, kažu građani Banja Luke. Najskuplji s liste luksuznih automobila je ”Porsche kupe” za koji je iskeširano 514 000 maraka, drugo mjesto pripada ”Ferrariju” za koji je plaćeno 492 000 maraka, dok je treći najskuplji uvezen automobil ”Mercedes” plaćen gotovo 310 000 maraka. Ekonomisti upozoravaju da dolazi do sve većeg raslojavanja društva na ekstremno bogate i ekstremno siromašne. "Jednostavno je to sad sociološko pitanje u kojoj mjeri smo mi nekulturan narod, pa hoćemo da se bahatimo. Kad pogledate naše političare i konvoje u kojima se oni vozaju, razmetanje skupim automobilima, onda je potpuno logično da i naš običan građanin smatra da to tako treba, ali po nekim kriterijima civiliziranog ponašanja tako ne bi trebalo biti“, ističe ekonomist Zoran Pavlović. Zanimljivo je i to da je unazad desetak godina drastično smanjen iznos kredita za kupovinu automobila. Prema podacima Centralne banke, građani BiH su 2007. godine za kupovinu automobila podigli 57,5 milijuna kredita, dok je prošle godine taj broj iznosio 10,3 milijuna maraka. Razlog tome je, tvrde sociolozi, ogroman pad standarda. „Kod nas nakon svega ne postoje nikakve klasne ili druge fiziološke podjele nego podjela na enormno bogate kojih je mali broj i enormno siromašne kojih je veliki broj. Dok se ne napravi približavanje, mi tu nemamo budućnost, zvali mi nju ekonomska ili politička ili bilo kakva“, kaže sociolog Miodrag Živanović. Dok jedan sloj stanovništva u BiH potroši desetine milijuna maraka na luksuzan život i luksuzne automobile, s druge strane svaki šesti stanovnik BiH zaspi gladan, jer od tri marke, koliko prosječno imaju za dnevno preživljavanje, ne ostane im ni za večeru, a kamoli za luksuzni automobil.
22.04.2018 17:51    Novosti   Krvna osveta kod Albanaca: Dug se može vratiti samo na tri načina Krvna osveta je srednjovjekovni običaj koji datira iz petnaestog stoljeća. Zadržao se djelimično i do danas kod Albanaca na Kosovu, najviše u sjevernoj Albaniji, i nekim dijelovima Crne Gore i Makedonije, piše Anadolu Agency (AA). Sukob započet ubojstvom člana jedne obitelji, nastavlja se međusobnim ubijanjem. Obielj ubojice duguje krv obitelji ubijenog, a dug se vraća samo ubojstvom muškarca, pomirenjem, ali i plaćanjem krvi. Savjet staraca Postoje organizacije koje se i danas bore protiv obnove ovog običajnog prava, a često djeca i muškarci žive u kompletnoj izolaciji zbog zločina koji je počinio netko iz njihove obitelji. Pomirenje se teško postiže i događa se nekad i nakon 20-30 godina međusobnog ubijanja. Prema Kanunu Ljeke Dugadjinija, ubojstvo pojedinca, od osobnog događaja postaje javni problem, za koji treba intervenirati “savjet staraca”, ili “pleqnija” kako se to izvorno kaže. Oni su inzistirali na zaustavljanju pojedinačnih inicijativa, kontroliranju teške situacije, prekidanju eskaliranja i širenje osvete, kako ne bi stvorili katastrofu nad katastrofom i tragediju posle tragedije. Savjet staraca je skup od 12 staraca ili mudraca iz različitih dijelova Kosova, a ranije ih je imalo skoro svako veċe selo. Oni su se okupljali u odajama, tradicionalnim sobama gdje žene i djeca nisu ulazili, i raspravljali koje je najmirnije rješenje za nastalu situaciju a da ona bude u skladu s kanunom. Cijena krvne osvete Istina, danas se krvna osveta zbog jačanja zakona rijetko primjenjuje, ali ovaj fenomen je još zastupljen u nekim seoskim sredinama. Primjera radi, za posljednjih desetak godina od Peċi do Prizrena na Jugozapadu Kosova zabilježen je samo jedan slučaj. Ipak, i danas na osnovu ovog kanuna, a bilo ih je tijekom povijesti više, na Kosovu postoje cijene u zamjenu za krvnu osvetu ili neki drugi prekršaj. Tako, u prosjeku krv za ubijenog se plaċa 50 tisuća eura. Dvije teške ozljede računaju se kao jedna krvna osveta, cijena razvoda braka se plaċa 25 tisuća a raskid zaruka upola manje. Tuča bez nekih veċih posljedica košta dvije i pol tisuće eura, a postoje cijene i za silovanja i druga krivična djela… Abdylj Hoxha, profesor istorije, autor više studija na ovu temu i član Vijeċa staraca zaduženih da pomire zavađene strane pojašnjava za AA kako je funkcionisalo i funkcioniše to tijelo. Po njegovim riječima, pomirenje između dviju obitelji koje su izgubile voljenu osobu bilo je dosta teško. Za početak, obje obitelji bi trebalo da se usuglase da treba doċi do pomirenja. Ako ošteċena strana želi da oprosti krv, postojala su tri rituala za to. “Prvi, uzeli bi osobu koja ja počinila ubojstvo, zavezali bi mu ruke, stavili oca ubijene osobe ispred njega i dali mu pištolj. Rekli bi mu: ‘Ili mu odveži ruke ili ga ubij.’ Uglavnom bi mu odvezao ruke. Nismo imali slučaj da ga je ubio. A to je značilo da je oprostio krv. Drugi ritual: uzeli bi bebu i stavili je u kolijevku, donijeli bi je u odaju ili konak, mjesta gdje su se okupljali starci i mirili posvađane strane. Okrenuli bi kolijevku sa djetetom naopako, ako bi je on okrenuo – onda je to automatski značilo i opraštanje krvi”, kaže ovaj profesor, pojašnjavajuċi kako se to radilo kod pripadnika katoličke vjeroispovjesti. “Svećenik bi donio križ ispred vrata oštećene strane i rekao bi im da treba da oprosti krv. Ako bi oni križ vratili u crkvu, onda je to značilo da je oprostio. I obrnuto.” Profesor Hoxha u nastavku naglašava kako je u odajama u takvim slučajevima situacija bila često veoma napeta. On ulogu staraca upoređuje sa ulogom današnjih sudija. “Kada bi se obje strane sakupile u odaji, Savjet staraca bi od počinitelja tražio da detaljno objasni kako je došlo do incidenta. Nakon toga, obje strane bi napustile prostoriju i predlagale po dva čovjeka da ih zastupaju. Onda bi savjet donosio odluku. Pozvali bi obje strane da dođu u odaju i rekli bi im da pruže ruku jedan drugom, što bi značilo pomirenje”, kaže naš sagovornik. Plaćanje je samo garancija Po njegovim riječima, zavisno od financijske moċi, krv za ubijenog člana obitelji mogao se i platiti iako je ubojice odležao zatvorsku kaznu koju mu je odredio sud. “Mnogi kažu da se krv plaća. Ne, to je bila garancija da se osveta neċe dogoditi. Za vrijeme Turaka, plaćalo se 52 crvene lire, dok sada ovisi kako traži oštećena strana. Sve do 1978. bilo je 100.000 maraka, ili jedan hektar zemljišta, ali u regiju Dugadjinija, pošto je, recimo, u Drenici hektar koštao samo tri tisuće". Ovaj umirovljeni profesor podsjeća da se jedno od najvećih pomirenja i praštanja krvi na Kosovu dogodilo 1990. godine. Studenti sa Kosova su, kaže, preduzeli tu incijativu jer su smartali da Albanci ne smiju da uđu u rat protiv srpskog režima tako razdvojeni. “Profesor Anton Ćeta je predvodio studente za ovo masovno opraštanje krvi. Glavni razlog je bio da – ako bi Albancil stupili u rat sa tadašnjim srpskim režimom, a pod krvnom osvetom su – šta bi trebali braniti: grudi ili kičmu? Ispred grudi imaš neprijatelja, a iza svog čovjeka. Tada se dogidlo više od tisuću slučajeva praštanja krvi”, tvrdi profesor. Zakon o posredovanju Nakon 1999. godine, broj slučajeva krvne osveta na Kosovu naglo je opao, a samim tim i rad Savjeta staraca. Ova grupa je do 2011. radila neformalno u sklopu pravila kanona Ljeke Dugadjinija, a kada je te godine donijet zakon o posredovanju, time je ovaj savjet dobio i pravnu osnovu. “Od 2011. na Kosovu i Albaniji postoji zakon o posredovanju. Ja i još nekoliko ljudi licencirani smo kao posrednici u krvnim osvetama. Smijemo međutim da tretiramo samo slučajeve koji su kažnjivi do tri godine zatvora, ali ne i teška krivična djela. Kanun primjenjujemo i posredujemo od tuča djece do ubojstva. Mislim da je ovo dobra stvar, da imamo funkcionalne zakone, a da kanun ostavimo znanstvenicima da istražuju”, zaključuje Hoxha. Prema nekim podacima, na Kosovu je posljednjih 20-ak godina zabilježeno oko 50 slučajeva krvne osvete i to u većini slučajeva po ruralnim, planinskim sredinama, dok u Albaniji zabilježeno oko 600 slučajeva.