Gospodarstvo / BiH

10.07.2018 20:36    Gospodarstvo / BiH   BiH dobila 275 milijuna eura za tri projekta, među njima i dionica Buna-Počitelj Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić sudjelovao je danas u Londonu na Summitu premijera zapadnog Balkana (WB6+EU8) koji se održava u okviru Berlinskog procesa. Bosna i Hercegovina je na Summitu u Londonu kandidirala tri projekta ukupne vrijednosti 275 milijuna eura i sva tri su dobila podršku Europske komisije.
10.07.2018 15:44    Gospodarstvo / BiH   UO UINO dogovorio raspodjelu 165 milijuna KM od cestarina Upravni odbor Uprave za indirektno/neizravno oporezivanje (UINO) BiH usvojio je danas privremenu odluku o raspodjeli prihoda od cestarina koja su akumulirana na posebnom podračunu za izgradnju autocesta nakon što su 1. veljače stupile na snagu izmjena i dopuna seta zakona koji se odnose na trošarine.
09.07.2018 21:36    Gospodarstvo / BiH   Grude: Destilerija iz Drinovaca otkupila 150 tona smilja "Smiljomanija" se na velika vrata vratila u Hercegovinu. Nakon dvije godine koliko je trajala agonija, svjetlo u tunelu ponudili su grudski privatnici iz mjesta Drinovci iz 'Naše destilerije'. Kako je potvrđeno za Grude.com, oni su osigurali 300 tisuća maraka za otkup 150 tona smilja, a s obzirom da se žetva približila kraju ugovoreno je uglavnom ispoštovano. Za portal Grude.com potvrđeno je kako će u budućnosti raditi pretvaranje smilja u ulje tako da će im se svi koji žele moći obratiti i dogovoriti destilaciju, a cilj je naći inozemno tržište koje će moći otkupljivati veće količine. Podsjetimo, sličan princip rada ima i Ljbilje Ljubinje koje ima svoje stalne kooperante kojima su zagarantirali otkup, ali kvaliteta ulja od tog smilja mora biti vrhunska za strano tržište. Ako kvaliteta nije vrhunska onda se traže novi kooperanti.
09.07.2018 13:41    Gospodarstvo / BiH   Potpisan ugovor koji reguliran prava za oko 4.000 radnika u HT-u Mostar i BH Telecomu Federalni ministar prometa i komunikacija Denis Lasić i predsjednik Sindikata BH Telecoma Fikret Alić potpisali su u ponedjeljak u Mostaru Granski kolektivni ugovor za područje djelatnosti telekomunikacija kojim su regulirana prava za oko četiri tisuće radnika u BH Telecomu i HT-u Mostar.
09.07.2018 08:28    Gospodarstvo / BiH   ​Za proizvođače iz BiH otvara se veliko kinesko tržište Dulje vrijeme u BiH je aktualna priča oko kineskih investicija, energetski i prometni projekti već se provode, a mnogi željno iščekuju još jedan zamah u suradnji kojim će ljudi u BiH na svojoj koži osjetiti bolji život. Na summitu “16+1” zemalja središnje i istočne Europe i Kine dogovoreno je nekoliko važnih stvari, a potpisan je i ugovor između kineske vlade i Vijeća ministara BiH oko suradnje u području životinja i karantena, piše Večernji list BiH.
08.07.2018 19:14    Gospodarstvo / BiH   ​Na udaru 10 tisuća zaposlenih u industriji čelika u BiH Zaštitne mjere za tržište čelika i aluminija koje Europska unija od 15. srpnja kao odgovor na poteze SAD-a bit će pogubne za industriju čelika u Bosni i Hercegovini, kojoj su zemlje Unije tradicionalno tržište ako državne vlasti, inzistirajući na Sporazumu i stabilizaciji i pridruživanju, ne zaštite ovu proizvodnju.
07.07.2018 20:34    Gospodarstvo / BiH   Nakon uspješne žetve proizvođači smilja traže siguran otkup 2 KM Sunce koje se probija kroz oblake baca svoju svjetlost na hercegovačke poljane obasjavajući “žuto zlato” 21. stoljeća. Kako je duhan počeo tamniti, pa opet sjati u tajnosti, tako je negdje 2015. godine smilje počelo sjati u javnosti, da bi krajem prošle godine bili objavljeni podaci kako oko 40 milijuna sadnica smilja raste u Hercegovini
07.07.2018 20:03    Gospodarstvo / BiH   Napustila posao i na djedovini Kupreške visoravni proizvodi eko povrće Nakon 12 godina provedenih u medijima i rada na nekoliko banjolučkih radijskih postaja, Valentina Duvnjak ostavila je novinarstvo i otišla na djedovo imanje na Kuprešku visoravan, podno planine Malovan. Tu je iskusila što znači živjeti bez poznatog okruženja, u gotovo napuštenom selu, bez struje i vode
07.07.2018 17:54    Gospodarstvo / BiH   U Ljubuškom se grade 4 igrališta, parkirališta, park..., vrijednost 850 tisuća KM Nakon što je u posljednje tri, četiri godine općinska vlast napravila veliki iskorak u uređenju grada i dovela ga u rang najuređenijih gradova u Hercegovini i šire, s tim se ne posustaje i nastavlja se u istom stilu. 'Napadnuto' je novo mjesto u središnjem gradskom području, koje će se oplemeniti i dotjerati kako u estetskom tako i u funkcionalnom pogledu i na korist te dobrobit svih građana, a napose djece i mladih.
06.07.2018 20:52    Gospodarstvo / BiH   Proizvodnja pčelinjeg otrova širi se u Hercegovini Iako je proizvodnja pčelinjeg otrova unosan biznis kojem se sve više okreću pčelari u Srbiji i Hrvatskoj, u BiH se ovaj vid proizvodnje još svodi na pojedinačne slučajeve. Ali, upravo zbog činjenice da je skupljanje pčelinjeg otrova mnogo unosniji način za zaradu od prodaje meda, s obzirom na to da kilogram tog ljekovitog sastojka košta 20.000 eura, za tu priču počeli su se zanimati pčelari u Hercegovini. Novo iskustvo Uz stručno predavanje, u jednom pčelinjaku u Čapljini organizirali su i praktični dio, gdje im je magistar agronomije Tvrtko Matijević iz Hrvatske demonstrirao tehniku skupljanja otrova uz pomoć posebnih uređaja. "Organizirali smo predavanje i prezentaciju da ljudima pokažemo kakva je to djelatnost i da imaju novo iskustvo. Ne bismo željeli da se stekne dojam kako na taj način prodajemo maglu, iako, zasigurno, interesa za taj vid proizvodnje ne bi manjkalo. Ali, sve dok ne budemo imali tržište, od toga nema ništa", kazao nam je Slaven Cvitanović, predsjednik Udruženja pčelara Čapljina. Posebno je naglasio da podneblje Hercegovine ima idealne uvjete za proizvodnju pčelinjeg otrova te da bi se kilogram ovog proizvoda mogao skupiti iz pčelinjaka od 100 do 150 košnica za jednu sezonu, odnosno za tri do četiri mjeseca. Predsjednik Saveza pčelara Hercegovačko-neretvanske županije Boras Kvesić ističe da priča o sakupljanju pčelinjeg otrova ima dobru osnovu, pogotovo u Hercegovini. No, dodaje on, taj projekt zahtijeva dobru organizaciju i uređenost. Ram sa žicama "Posljednjih godina o tome se puno pričalo. Neophodno je, prije svega, riješiti tržište i otkupnu cijenu, jer se bojim da bi nam se u suprotnom dogodilo isto kao sa smiljem", oprezan je Kvesić. Pčelinji se otrov, uglavnom, skuplja elektroaparatom koji se sastoji od rama sa žicama ispod kojih se nalazi staklena ploča. Kada pčela dođe u kontakt sa žicama, električni impuls aktivira žalac s kojeg otrov pada na staklenu ploču. Nakon što se osuši, sakuplja se struganjem. Botoks i karcinom Pčelinji otrov koristi se, prije svega, za pripremu kozmetičkih proizvoda, među kojima je i botoks, ali i kao lijek za srčane, reumatske i najteže autoimune bolesti. Nedavna istraživanja pokazala su, kako je izneseno pred čapljinskim pčelarima, da djelovanje pčelinjeg otrova daje rezultate i kod oboljelih od karcinoma.
06.07.2018 15:57    Gospodarstvo / BiH   Uvoz uništio čapljinske proizvođače: ''Tjeraju nas da se iseljavamo'' Na čapljinskoj veletržnici u Tasovčićima slika se ponavlja iz godine u godinu, samo se mijenjaju artikli i vremenski termini. Nekada su to rajčice, nekada paprika, lubenica… Ove godine, kako to proizvođači kažu, “zaglavile” su rajčice i to odmah na startu, predsezone praktički nije ni bilo. “Tko su ti ljudi?” Pero Jurković iz Gabele, renomirani proizvođač tog povrća, da si olakša dušu, u pomoć je pozvao i novinare, evo i zašto: "Nisam zadovoljan. Obično ljudi nisu zadovoljni proizvodnjom od prije, a što više idemo dalje, sve je lošije i lošije jer nas uništavaju uvoznički lobiji. Ja sam započeo s rajčicom 3. lipnja, stigao sam na tržnicu s izvrsnim plodom. Za 90 feninga sam prodao prve rajčice da bi kasnije dosegla cijenu od 70, 60, 50 feninga?! Nisam je dao na 50 feninga, da sam je prodao po pola marke, odlučio bih je negdje istovariti da svi vide što se događa. Prodao sam je tada po 70 feninga. Posljednjih dana još je gore, ima rajčice po 40 feninga. Ovo je strašno loše, da ne kažem bezobrazno to što rade. Tko su ti ljudi? Tko je odobrio da ti ljudi, kako kažu, iz Makedonije, Albanije dovlače po 12 ili 15 šlepera rajčice na koridor i tu rajčicu rasprše po BiH. Mi ne možemo svoju robu prodati. Sedamdeset feninga – to je neisplativo, ne može se raditi na to", u dahu izruči rezignirani Pero usput pokazujući uistinu uzorno uređen plastenik s rajčicama, pa nastavlja: "Znači, pred Novu godinu se posije sjemenka, šest mjeseci je paziš, uzgajaš, kupiš bumbare da je oplođuju, svaki dan je njeguješ i dođeš na tržnicu kako bi je prodao, kad tamo made in Albanija, made in Turska, made in Španjolska, made in… Što je ovo, ljudi? Mogu li ti ljudi izvesti našu robu, da ide za Njemačku, da ide za Švedsku? Imamo mi kvalitetu, imamo sposobne ljude za proizvodnju, ali imamo i nesposobne koji ne znaju izvesti. Znaju samo uvesti da zatrpaju tržište, da nas unište, da prave bijedu od nas, da se iseljavamo, ne radimo zemlju. Neka ti isti ljudi izvezu! Neka prva rajčica bude dvije marke, a ne ovako. Čim mi stignemo na tržište, oni odmah obore cijenu ispod svake ekonomske isplativosti. Vjerojatno namjerno to rade ne bi li nas eliminirali da ostanu sami na tržištu", kivan na totalni nered, bez potpitanja, kaže Pero. Ističe da ne zna kako pozitivno raditi. "Evo, da bih svoj plastenik pokrio najlonom, treba mi 3000 maraka. Dobro, može on trajati četiri, može možda i pet godina, a može i samo deset dana ako naleti neki olujni vjetar pa sve skine. U nas je litra goriva 2,3 marke, pa nije ni u Njemačkoj toliko. Hrana – sve nam je skupo. Zašto je gorivo 2,3 marke? Ja bih bio zadovoljan da moja rajčica, od prve do zadnje, bude 1,10 maraka. Ako je prosjek po rajčici četiri kilograma, a kad je cijena 50 feninga, radimo ni za što, ostat ćemo dužni svakome." Pogledajte plastenike, nepokriveni, ljudi ih ne pokrivaju, ne mogu, odlaze. Država mora pripaziti ljude koji žive samo od poljoprivrede, ostali se snađu…, rezolutan je Pero Jurković. Obaranje cijena Priča sličnih navedenoj ovih se dana na jugu Hercegovine može čuti niz, jeftine rajčice, jeftine lubenice…, uz to i prodaja slaba, što su loše najave uoči vrhunca sezone koji je u drugoj polovini srpnja, piše Večernji list BiH. Jedan od osnovnih problema južnohercegovačkih povrtlara je gubitak predsezone, kada su robu mogli prodavati po višim cijenama. Sada čim domaće povrće stigne, slijedi abnormalan uvoz, cijena pada ispod praga ekonomske isplativosti. Tu povrtlari sami ne mogu ništa, jednostavno takav slijed određuje vrijeme, jer kada se u Hercegovini beru prve rajčice, u Albaniji, Španjolskoj… to je četvrto, peto branje, oni su već na ulasku u sezonu zaradili, pa ostatak rasprodaju, dok ovdašnjim proizvođačima slijedi krah.
06.07.2018 11:09    Gospodarstvo / BiH   Počela žetva smilja, a još uvijek vladaju problemi s otkupom Započela je ljetna žetva smilja na brojnim hercegovačkim plantažama ove biljke od koje se proizvodi skupocjeno eterično ulje, a mnogi uzgajivači još muku muče s plasmanom.