Pogled.ba • U središte zbivanja

Novosti / 22.04.2018 16:49 Rijeka Neretva je jedno od posljednjih staništa ugroženih riba Bosna i Hercegovina se na Balkanu ističe kao država s najvećim brojem očuvanih rijeka i ribljih populacija, navedela je Jelena Ivanić, iz banjalučkog Centra za životnu sredinuno, na prezentaciji studije “Ugrožene vrste riba Balkana – distribucija i prijetnje zbog razvoja hidroenergije”. Taj dokument je danas predstavio banjalučki Centar za životnu sredinu, povodom Međunarodnog dana migratornih vrsta riba, a Ivanić je istaknula da su Drina i Neretva naše najvrijednije velike rijeke, a na obje su planirane desetine hidroelektrana. Podaci iz ove studije, kako je priopćeno iz Centra, govore da 113 ugroženih vrsta riba živi u rijekama između Slovenije i Grčke i da je njihova brojnost ovdje veća nego bilo gdje u Europi. I Predrag Simonović profesor Biološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu je ukazao da su hidroelektrane nepopravljiva šteta za rijeke i živi svijet u njima. "Naše rijeke su jedna od 25 globalnih žarišta biodiverziteta, s dosta očuvanih staništa i visokom stopom endemizma. To moramo očuvati. Uostalom, tko ima pravo i pod kojim uvjetima da koristi naše prirodne resurse", upitao je on. Stručnjak za ribe, prof. dr Steven Weiss sa Sveučilišta u Grazu i koautori iz regije su sagledali posljedice koje bi na ribe imale hidroelektrane, kojih je na Balkanu planirano 2.800. Istraživanje je pokazalo zabrinjavajuće rezultate: 11 vrsta riba će globalno izumrijeti, a 38 će biti dovedeno do granice izumiranja. "Razvoj hidroenergije ugrožava 10 posto svih vrsta riječne ribe u Europi. Dakle, hidroenergija predstavlja najveću prijetnju našoj kontinentnoj ribljoj fauni", istakao je prof. dr Steven Weiss. Najveće riblje bogatstvo imaju tri rijeke na Balkanu: Neretva, Drina i Morača. Ove rijeke predstavljaju stanište za više od 50 vrsta s “Crvene liste” ugroženih vrsta, što govori da su ovo jedne od najznačajnijih i najbogatijih rijeka u Europi.

Crna kronika / 22.04.2018 16:41 Nasilnice pretukle djevojčicu u Mostaru, roditelji traže istragu ili prijete obračunom Nedugo nakon što je početkom mjeseca pretučena jedna trinaestogodišnja djevojčica, Mostarom je započelo kružiti pismo koje je napisala skupina neimenovanih roditelja upozoravajući na postojanje vršnjačkoga nasilja navodne ulične bande sastavljene od osam maloljetnih nasilnica, piše Večernji list BiH. To je pismo upućeno na brojne adrese, od policije, preko gradskih vlasti, do Ureda ombudsmana, te je zatraženo hitno poduzimanje zajedničkih mjera. U suprotnom su roditelji zaprijetili kako će uzeti stvari u svoje ruke te se obračunati ako se nastavi nasilje, a institucije ne budu reagirale. Slomljena ruka Najprije je, prema dostupnim informacijama, iza X. osnovne škole u poslijepodnevnim satima 7. travnja ove godine pretučena maloljetna djevojčica kojoj se navode inicijali i objašnjava kako je riječ o 13-godišnjakinji. Ta je djevojčica završila s prijelomom ruke. Nije utvrđeno tko je pretukao tu djevojčicu, no u pismu su roditelji naveli kako iza napada najvjerojatnije stoji ulična banda u Mostaru koja sebe naziva UB9 (u pismu su navedena i imena tih maloljetnih djevojčica). Te se djevojčice, prema dostupnim informacijama, oblače slično te imaju dukseve i jakne s kapuljačama. Navodno su te djevojčice na društvenim mrežama komentirale nakon napada na djevojčicu u školskom dvorištu “kako je trebala umrijeti”, a djevojčica je završila s prijelomom ruke. Kako se neslužbeno doznaje, nakon toga su informirane škola i policija o izgredu te je konačno 10. travnja upućeno pismo koje je dostavljeno ravnatelju policije Hercegovačko-neretvanske županije, Centru za socijalni rad, Odjelu za društvene djelatnosti grada Mostara te ravnateljima više mostarskih osnovnih škola Antuna Branka Šimića, III. osnovne škole, IV. osnovne škole, Osnovne škole Ivana Gundulića, VI. osnovne škole, zatim Osnovne škole Silvija Strahimira Kranjčevića, Ilije Jakovljevića, Petra Bakule, Udruzi “Naša djeca”, OESS-u, Uredu ombudsmana - Odjelu za praćenje prava djece i Vijeću mladih Mostar. Iz MUP-a su za Večernjak potvrdili kako je stiglo pismo te da će Kriminalistički odjel ispitati navode. S obzirom na to da je riječ o maloljetnicima, potrebna je posebna pozornost, objasnili su iz policije. Roditelji upozoravaju kako su, međutim, članice te ulične bande “nemilosrdne, devijantnoga ponašanja te sklone konzumiranju alkohola”. Zajednička akcija Njihovo nasilno ponašanje je usmjereno prema svim neistomišljenicima, posebno mirnijim djevojčicama koje na bilo kakav način pokažu da ne odobravaju njihovo ponašanje - stoji u pismu. Prema istom izvoru, te djevojčice najviše vremena provode unutar školskih dvorišta “Japanske” i X. osnovne škole. Pozivaju prozvane da poduzmu nešto da se obuzda nasilničko ponašanje. "Ovim putem vam sugeriramo poduzimanje zajedničkih aktivnosti na rješavanju ovog složenog problema i informiramo vas kako ćemo u slučaju napada na našu djecu poduzeti sve raspoložive mjere da svoju djecu zaštitimo. U tom slučaju nemojte, molim vas, reći kako niste znali jer vam nije nitko prijavio. Imate dovoljno podataka da zajedničkom akcijom možete pomoći tim frustriranim i opasnim djevojčicama koje siju strah gdje god se pojave, ali i drugoj djeci osigurati sigurno djetinjstvo, što, bez ikakve dvojbe, zaslužuju", upozoravaju roditelji.

Novosti / 22.04.2018 15:55 Radnici i poslodavci odsad će radne sporove rješavati mirnim putem Vlada Federacije BiH utvrdila je prijedlog Zakona o mirnom rješavanju sporova koji predstavlja pravni mehanizam za ostvarivanje individualnih i kolektivnih prava iz radnog odnosa kroz socijalni dijalog koji potiču miritelji i arbitri, piše Večernji list BiH. Cilj takvog načina rješavanja radnih sporova je promicanje pristupa pravdi kao jednom od osnovnih ljudskih prava propisanih Europskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, kao i rasterećenje sudova te postizanje dogovora o sporu u kraćem roku u odnosu na dugotrajnost postupaka koji se vode pred sudom. Sami biraju miritelje i arbitre Podsjećanja radi, na javnoj raspravi, koja je održana u rujnu prošle godine, federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača istaknuo je kako donošenje tog zakona predstavlja dio reforme radnog zakonodavstva u Federaciji BiH te da će njegovim usvajanjem radnicima i poslodavcima prvi put biti omogućeno individualne i kolektivne radne sporove pokušati riješiti mirnim putem. Vesko Drljača naglasio je i važnost sudjelovanja socijalnih partnera u procesu donošenja zakona, odnosno u provedbi reforme radnog zakonodavstva. Osnovno načelo od kojeg Zakon polazi je dobrovoljnost na osnovi koje strane u individualnom odnosno kolektivnom sporu dobrovoljno odlučuju o mirnom rješavanju radnog spora te same biraju miritelje i arbitre. Mirovno vijeće za teritorij FBiH čine po jedan predstavnik strana u sporu te miritelja kojeg one izaberu s liste koju utvrđuje resorni federalni ministar. Formiranje Mirovnog vijeća na razini županija, njegov sastav i način rada propisuju županijski propisi. Donošenje ovog zakona predviđeno je programom rada Vlade Federacije BiH, a u vezi je i s provođenjem aktivnosti iz akcijskog plana Federacije BiH za realiziranje Reformske agende BiH od 2015. do 2018. godine. Pozitivna mišljenja županija Za provođenje ovog zakona bit će potrebno kontinuirano osiguravati proračunska sredstva jer on propisuje pravo na naknade miritelja i arbitara. Međutim, svaka strana u individualnom odnosno kolektivnom sporu snosi svoje troškove nastale u postupku mirenja. Kako ovaj zakon uređuje oblast iz zajedničke nadležnosti federalne i županijskih vlasti, prednacrt Zakona o mirnom rješavanju radnih sporova dostavljen je svim županijama. Pozitivna mišljenja dale su Sarajevska županija, Unsko-sanska, Bosansko-podrinjska, Zapadnohercegovačka i Srednjobosanska županija. Pozitivno mišljenje dala je i Tuzlanska županija uz određene primjedbe koje su razmotrene. Također, nacrt zakona razmatralo je i Ekonomsko-socijalno vijeće za teritorij FBiH koje je o njemu dalo pozitivno mišljenje.

Nogomet / 22.04.2018 15:38 Vahid Halilhodžić rasplakao i prevoditelja: Tretirali su me kao smeće Vahid Halilhodžić samo dva mjeseca prije Svjetskog prvenstva u Rusiji dobio je otkaz na klupi Japana. Odluka ga je prilično šokirala, te se s njom baš ne miri. U potrazi za odgovorima stigao je opet u Japan. "Bacili su me u smeće, kao neku stvar koja ti više ne treba. Ne razumijem što se dogodilo. Uvijek s radošću dolazim u Japan, a ovog sam puta došao po istinu", rekao je bivši trener Dinama pa dodao: "Više nego ikada spreman sam se boriti za svoju čast." Te njegove riječi dirnule su i prevoditelja koji je zaplakao.

Politika / 22.04.2018 15:29 Vojvođanska Hrvatica koja je postala Šešeljeva noćna mora govori četiri jezika "Ustaška kurva, sramota za Srbiju, spodoba kojoj treba razbiti njušku…" sve su to u civiliziranom svijetu nezamislive uvrede koje je na svoj račun primila Aleksandra Jerkov Nakon što je u Narodnoj skupštini postavila posve legitimno, u zakonu utemeljeno pitanje: kada će se ratnom zločincu Vojislavu Šešelju oduzeti zastupnički mandat? Zastupnica Demokratske stranke (DS) opako je razljutila srpske radikale, no nisu je uplašili. "Radikala se nisam bojala ni devedesetih, kada su bili puno strašniji i brojniji, pa ih se ne bojim ni danas", kazala je nakon incidenta za Večernji list. Prva u generaciji Tko je političarka koja je svojim hrabrim istupima s nepodijeljenim simpatijama osvojila hrvatsku javnost? Hrvatskih korijena (baš kao i njezin progonitelj Vojislav Šešelj), rođena je 22. rujna 1982. godine u Novom Sadu, gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju “Jovan Jovanović Zmaj”. U rodnom gradu završila je i Filozofski fakultet, na Odsjeku za srpski jezik i lingvistiku, gdje je i diplomirala kao prva u generaciji, 2005. godine. Nastavila se obrazovati pa je i magistrirala na studijima europskih integracija i regionalizma Sveučilišta u Grazu, otkad potječe i njezin interes za političku scenu, na koju je kročila 2000. kao članica Lige socijaldemokrata Vojvodine (LSV). Njezina se karijera od prvoga dana kreće uzlaznom putanjom. U stranci je obavljala funkciju međunarodne tajnice zadužene za mladež, a potom je imenovana i predsjednicom Omladine LSV-a, dok naposljetku nije imenovana u Predsjedništvo. Zahvaljujući svojoj rječitosti, tih je godina imenovana i za glasnogovornicu stranke. Kako i ne bi: osim materinskog, oštro poput noža, zastupnica tečno govori i engleski, francuski, ruski i poljski jezik. Car je gol Za zastupnicu Narodne skupštine Republike Srbije po prvi put je izabrana 2007. godine, a nakon održanih izbora u lipnju 2012. izabrana je i za predsjednicu Skupštine grada Novog Sada, no na toj je poziciji ostala kratko, tek 50-ak dana jer je došlo do promjene u lokalnoj vlasti. Vrlo brzo, dogodine u siječnju, nakon 13 godina podnijela je ostavku na sve funkcije u Ligi socijaldemokrata Vojvodine i pristupila Demokratskoj stranci. Od prvog dana preuzela je Informativnu službu i vodila brigu o internetskim prezentacijama svoje nove stranke. Sličnom putanjom kao i u bivšoj stranci, najprije je imenovana glasnogovornicom DS-a, potom i članicom predsjedništva stranke. Danas neuvijeno govori “caru” da je gol, pa izjavljuje kako je svaki Šešeljev dan na slobodi dokaz podrške predsjednika Aleksandra Vučića. Ako je suditi prema njezinim najnovijim izjavama, Aleksandra Jerkov radikala se i dalje ne boji. Štoviše, Šešeljeva noćna mora ustraje kako je ratnom zločincu mjesto u zatvoru, nipošto u Narodnoj skupštini, piše Večernji List.